DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 37 <-- 37 --> PDF |
- 287 dakle—2— U *. . slučaju odnosi se - ^ , .: ——-r— 200 M — m = 100:p,otkudshjedip = -^-.. ....^ j* Gledom na približnost Presslerove formule veli Stoetzer nešto dalje ovo : „Iz toga vidimo, da se Presslerov način .. . ... . kod kraćih razdoblja vrlo približuje kamato-kamatnom računu, makar da će pri tome Presslerov p uvijek ispasti nešto viši, nego p kamato-kamatnog računa." Profesor dr. Baur u Munchenu veli u 4. izdanju svoje dendrometrije ovo:1 ´´´ ´ „Metode za ustanovljivanje prirasnih postotaka različite su već prema tome, da li ti postotci imaju služiti za obračunavanje volumnog prirasta ili pak za obračunavanje kamatnog prihoda od novčanih kapitala. Volumni prirast drveća i sastojinâ ravna se naime — barem u onoj perijodi rastenja, koja je za šumarsku praksu odlučna — više po zakonima aritmetičkog niza, dakle po zakonima jednostavnog kamatnog računa, dočim se kapitali, a kao takove možemo u stanovitom smislu smatrati i drveće, umnažaju više po zakonima geometričkog niza t. j. po pravilima kamatokamatnog računa. Prije su se postotci prirasta rabili samo u prvom smislu t. j . taksator si je stavljao zadaću, da pomoću tih postotaka iz sadanje drvne mase stabla (sastojine) ustanovi´ n = godišnji prirast, koji će do sječe toga stabla (sastojine)-još uslijediti, a prema tome i konačnu (sječivu) drvnu masu stabla (sastojine). Pri tom se predmnijeva, da je prirast prilično jednolično na pojedine godine porazdijelj´en, te da se drvna masa umnaža po zakonima jednostavnog ukamaćivanja, pak se pri tom naravno dobiju tim pouzdaniji rezultati, čim se uzme kraća prirasna perijoda. No u novije doba nastoji se, da se stabla i sastojine, koje prirašćuju, upoznaju još i s druge jedne strane, jer se ta stabla (sastojine) smatraju 1 Holzmesskunde, 4. izdanje, Berlin 1891., str. 466. i 467. |