DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 36 <-- 36 --> PDF |
- 286 „Kod izračunavanja prirasnog postotka nastaje ali pitanje, koja se vrst kamatnog računa ima za podlogu uzeti : da li jednostavni kamatni ili kamato-kamatni račun. Stabla rastu doduše pod normalnim okolnostima u mladosti svojoj tako energično, kako to odgovara zakonu umnažanja po kamato-kamatnom računu, no ona ne rastu tako u poodmaklijoj dobi. O tom ćemo se uvjeriti empirički, ako drvne mase nanesemo kao ordinate na apscisnu os, koja odgovara dobnim skalinama, te ako tako nastale točke spojimo. Onda ćemo dobiti uvijek krivulju, koja se u mladosti više ili manje strmo uspinje, kako to odgovara umnažanju po kamatokamatnom računu, dočim u starijoj dobi nastupa t. zv. infleksijona (zavojna) točka, onkraj koje je tok krivulje više identičan sa pravcem, kako to odgovara toku aritmetičkog niza (progresije), koji se dobije uz predmnjevu jednostavnog ukamaćivanja. Iz toga slijedi dakako, da je kod starijih stabala uputno izračunavanje prirasnog postotka po jednostavnom kamatnom računu. Ono daje naravno nešto veći rezultat, nego izračunavanje po kamato-kamatnom računu. Račun pomoću kamata od kamata proizašao bi — ako m znači početnu, M konačnu drvnu masu, p postotak, a n broj godina u dotičnoj perijodi — od izraza M~m. I-op", m otkud slijedi p = 100 ( y — i) Za računanje pomoću jednostavnih kamata nadaje se razmjer m : == - 100: p, otkud slijedi p ==—--. ——--. Pressler predlaže srednji put : da se naime ne smatra, kao da je postotak uslijedio na manju (početnu) drvnu masu m poput kamata od kamata, već da se račun izvađa pomoću jednostavnih kamata, ali da se za drvnu masu, na koju se prirast odnosi, uzme sredina između početnog i konačnog iznosa njezinog, |