DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 35 <-- 35 --> PDF |
-m,— sebi velike pogreške krije, nije apsolutno nikako opravdan." Iz ovoga se vidi također, da Borggreve prigodom izračunavanja prirasnog postotka nije baš zagrijan niti za uporabu jednostavnog kamatnog računa — uopće nijednog računa, koji ima svrhu, da ustanovi popriječni godišnji postotak prirasta za cijelu jednu perijodu. Obzirom na to propagira on samo uporabu običnog postotnog (ne kamatnog) računa za tekuću godinu, te prema tome zagovara samo poznatu Schneiderovu formulu za postotak jednogodišnje g prirasta, koja glasi 400 a temelji se na spomenutom postotnom računu. Nju on smatra idealom matematske točnosti gledom na izračunavanje prirasnog postotka. Gornju opasku Borggreveovu, da bi bilo bolje staviti postotak prirasta u odnošaj naprama ge om etričko j sredini između početne i konačne drvne mase, ostvario je poslije prof. G. Mer ker1, te je na tom temelju izveo za spomenuti postotak formulu ^(M — m) (M + m) 50 P´ M.m n´ Ostali autori — osim Guttenberga — kolebaju manje više neodlučno između spomenuta dva ekstrema gledom na shodnost jednostavnog (jednostrukog) kamatnog i dvostrukog kamatnog (kamato-kamatnog) računa kod postavljanja formule za popriječni godišnji postotak perijodičnog prirasta, te se približuju sad više k jednom sad više k drugom ekstremu. Međutim svaki od njih ima opet vrlo zanimivih individualnih nazora o prirastu i njegovu postotku, te ću stoga još neke ovdje citirati. Tako n. pr. veli prof. dr. Stoetzer ovo:2 1 Forstmathematische Miszellen, Centralblatt fur das gesamte Forstwesen 1911., str. 438 2Forsteinrichtung, 2. izdanje, Frankfurt 1908, str.-93. i 94. |