DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 277 to poljodjelstvo polučilo? Pomoću dobro smišljene tehnike i ekonomije gospodarstva. A sredstva i putevi su za to bili; poukom stručne literature, stručnih listova i dnevne štampe, te predavanjima i izložbama. Sve tehničke novosti i izumi, koji su za gospodarstvo od vrijednosti i važnosti bili, na taj način su se upoznale i u život privele. Na polju šumskog gospodarstva nije se u tom pravcu kod nas dosada ništa učinilo. Ni jedno pitanje bilo tehničke ili ekonomičke prirode nije se pokušalo ni u principu raspraviti. Osim našeg šumarskog društva, čiju važnost za naše interese velika većina šumara još pravo ne shvaća i ne cijeni, nemamo nijedne druge organizacije. Za našu hrastovinu, kojoj po kvaliteti nema ravne na svijetu, nijesmo još danas polučili prave cijene. Kod prodaje hrastovih šuma nema u nas reda. Tako imovne općine kod prodaja svojih šuma ne uzimaju obzir jedna na drugu, akoprem bi zajednica interesa bila svima od koristi. Veliki posjednici šuma polučili bi u zajednici mnogo bolje cijene za svoje šume, te svoje šumsko gospodarske interese bolje unapredili, nego li svaki za sebe. Zar nije kuriozum, da neki veleposjednici iznose još danas na prodaju svoje šume, bez procjene drvne mase i novčane vrijednosti. Naprijed sam spomenuo, da se u glavnom kod nas vodi šumsko gospodarstvo bez obzira na novije tečevine - Šumarske nauke i da se nijedno stručno pitanje kod nas javno ne raspravlja. U mnogim krajevima svaki pojedinac vodi gospodarenje na svoju ruku bez ikakovog sistema, pa za to nije ni čudo, da ono što jedan stvori, drugi iza njega ruši i obara. Manjka nam pregled o novim metodama rada i gospodarenja ne samo u domovini, nego i izvan njenih granica. Zar nije za požaliti, da dosada nije nijedna imovna općina izaslala kojeg svog činovnika na dulje vrijeme u inozemstvo, gdje se izgrađuju ceste i željeznice, podižu pilane, izrađuju šume u vlastitoj režiji, da se u inozemstvu s viđenim okoriste i nauče lučiti važno; od manje važnoga. |