DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 104 <-- 104 --> PDF |
— 354 — Nakon toga je sjednica zaključena, a zapisnik ima se u slijedećoj sjednici ovjeroviti. Predsjedatelj: Tajnik: M. de Bona v. r. Kern v. r. Majnarić v. r. Dr. Nenadić v. r. Stališke vijesti. Dne 8. studena o. g. sastali su se u društvenoj čitaonici šumari, iz Zagreba i okolice, njih preko 30 na broju, da dadu, oduška radosti, što smo postali slobodan narod u slobodnoj jugoslavenskoj državi i da se posavjetuju o aktuelnim stališkim pitanjima. Prisutne pozdravio je prof. dr. Andrija Petračić slijedećim govorom: Velepoštovana gospodo kolege! Sporazumno sa nekojom gospodom kolega sazvao sam vas danas u društvenu čitaonicu radi toga, da pokrenemo malo življi stališko-društveni međusobni saobraćaj barem onih šumara, koji stalno borave u Zagrebu, da dozovemo sve domoljubne šumare, da postanu članovi našeg šumarskog društva, da pozovem članove društva, da dođu češće u društvenu čitaonicu, u kojoj će biti izloženi svi stručni časopisi, pa da se češće ovdje u većem broju sakupimo, da se tom prilikom porazgovorimo o našim stručnim i stališkim prilikama. Za današnji sastanak namislio sam, da ga proglasimo svečanim sastankom, da si međusobno čestitamo, da smo doživjeli čas, da smo poslali narod svoj na svojem, i da si kao šumari čestitamo, što nam je nestalo kr. ug. državne šumarske uprave. Svršio se svjetski rat. Ostali su pobijedjeni oni, koji htjedoše nas Slavene pobjediti. Mi se više ne trebamo bojati ni za naš jezik, ni za naše more, ni za naše državne šume. Jezik i more smo još donekle dosada branili i obranili, ali državne šume — to mez´mče nas šumara — smo davno već izgubili. Došle su uslijed političkih smicalisa naše bivše nazevi braće Madžara najprije kao vrelo prihoda pod upravu zajedničkog ministra financija, a kasnije, kad su šume morale preći pod poljoprivrednu granu uprave, u kojoj smo mi bili i do sada autonomni, nisu naši zastupnici ni delegati mogli zapriječiti Madžare, da iste ne stave pod upravu madžarskog ministra za poljodjelstvo, niti su uspjeli izvojevati, da pređu pod hrvatsku zemaljsku upravu. Svi znademo, kakove je to imalo posljedice. U materijalnom pogledu imala je naša domovina malu korist od tih šuma, jer se je njihov prihod iskazivao vrlo malenim. U socijalnom i u narodnosnom pogledu djelovala je ta okupacija naših šuma upravo porazno. Cijela uprava povjerena je ^stranom elementu, a tek po koji naš čovjek, koji je svr?io nauke u Šćavnici, bio je u državnoj šumskoj upravi namješten. Kroz punih 30 godina nije mogao ni jedan apsolvet domaćih šumarskih škola, ni apsolventi križevačkog zavoda, ni apsolventi šumarske akademije u Zagrebu, |