DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1918 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 260 -ili
mješovite bukove i jelove sastojine sa čistom i oplodnom
sječom, a sve se više napušta prije vladajuća preborna sječa.
Njegovanju sastojina posvećuje se naročito pažnja. Što je
mlada šuma bolje zasađena ili zasijana, te dalje marnije
njegovana i proređivana, zatim što je temeljitije istraživanje


o prirastu šume, to nauka o što većoj zemljišnoj renti u
nacionalno ekonomskom pogledu u gospodarenju s prostranim
šumama sve veću važnost dobiva.
A kako se principi ove nauke u našim šumama provode?
Načela nauke o najvećoj zem. renti nisu još u našim šumama
došla do uvaženja i uporabe, kako je poželjeti. U velikom
dijelu naših šuma vodi se, kako sam napred spomenuo, još
uvijek preborna sječa, u bukovim šumama posvećuje se
slaba pažnja uzgoju hrasta na prikladnim mjestima. Čiščenju
i proređivanju šuma u mnogim mjestima vodi se računa
samo u toliko, u koliko proredni materijal podmiruje troškove
proređivanja, što je posve krivo, jer je svrha proređivanju
uzgoj buduće glavne sastojine, a ne međutimni
prihod proređivanja.


Najživlju sliku šumske tehnike predočuje nam prirast
drvne mase i prirast vrijednosti šume. Upliv svjetla na prirast
šume jest vrlo velik i on se najbolje vidi na analiziranim
stablima.


Istraživanja prirasta vođena su u jednoj 90 godina
staroj u potpunom sklopu uzgojenoj mješ. sastojini, koja
nije proređivana i u drugoj 80 godina staroj sastojini, koja
je ali u 60 g. bila proređivana. U svakoj sastojini vođena
su istraživanja na 100 stabala i to na prorezima u 4. i 6 m.
visine, jer se na ovim mjestima najbolje očituje prirast
drvne mase.


Prva, 90. godišnja, u sklopu uzrasla sastojina, na visini
od 1000 m nad morem II. bon. razr. imala je po ha 400
smrekovih, 100 jelovih i 100 bukovih stabala; srednji promjer
svih 100 analiziranih stabala iznosio je u g. 1890. —