DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1918 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 203 zimi golo lisnato i uvijek zeleno četinjavo šikarje. Na južnoj polutci, gdje je temperatura u zimi puno veća i ugodnija nego na sjevernoj polutci a i vlaga veća, raste posvuda, t. j . na cijeloj južnoj polutci, u glavnom tek samo vazda zelena lisnata šuma, a nad međom šuma raste uvijek zeleno lisnato grmlje. Zimi gole lisnate šume i naših vazda zelenih četinjavih šuma nema tamo u zatvorenim šumskim kompleksima. Najbolje bi mjerilo za prosuđivanje potrebe pojedinih vrsti drveća na toplini bilo, da za svaku vrst ustanovimo poprijeku temperaturu za vrijeme njene vegetacije, bez obzira na trajanje vegetacije. Do sada se ustanovilo, da na najvišim Alpama, gdje još ariš može uspjevati. traje toplo ljetno vrijeme, a prema tome i vegetacija 1.7*—2 mjeseca i to od sredine lipnja do početka kolovoza, a to je ujedno minimum vremena za svršetak vegetacije jednog stabla. Srednja temperatura toga vremena od 17* 2 mjeseca iznosi tamo 14° C. U topliji kraj zasađen ariš, n. pr. kod nas, započimlje svoju vegetaciju sredinom travnja, a svršava sa građom goda koncem kolovoza. Srednja temperatura u tom vegetacionom vremenu iznosi također 14° C. U onim predjelima, gdje je popreka temperatura za vrijeme vegetacije preko 14° C ili za vrijeme od 17*—2 mjeseci ispod 14° C, ne uspjeva ariš. Isto tako znademo već danas, da za uspjevanje bukve treba za vrijeme vegetacije popreka temperatura od 16° C, a za hrast 17UC. * Drugi važni faktor klime, o kojem ovisi uspjevanje šuma je vlaga. Ova dolazi za uspjevanje šuma u dva oblika u obzir: prvo kao vlaga zraka, relativna vlaga, koju označujemo u % ; ta nam relaktivna vlaga pokazuje odnošaj množine vođenih para u zraku prema onoj množini istih, sa kojima bi zrak kod iste temperature bio zasičen tako, da bi se pare počele pretvarati u tekućine ; drugo kao apsolutna vlaga, t. j. kao oborine, koje mjerimo sa mk. |