DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1918 str. 8 <-- 8 --> PDF |
- 202 — nog zraka povećana i cijelu vegetaciju dosta na sjever pomakne. Isto tako i zapadnu obalu Amerike obijena jedna topla struja, i vegetaciju na sjever pomakne. Obratno je na istočnim obalama i starog i novog svijeta. Tamo struji uz obadva kopna hladna morska struja, koja okolišni zrak ohlađuje i šume južnije od 60° zadrži. Prema tome leži sjeverna ili polarna međa šuma na istočnim obalama kontinenata u onim širinama, gdje na zapadnim obalama još lijepe šume rastu. Kako pojedinih vrsti drveća, a konačno i cijelih šuma nestaje, kada idemo iz toplijih južnih krajeva sjeverne polutke u hladnije sjevernije predjele iste polutke, tako to isto opažamo i kada se iz nižih položaja penjemo u brijegove. Taj prirodni zakon očituje se lijepo već na zagrebačkoj gori. Dok na podnu gore na južnoj strani nađemo cijele šume pitomog kestena, nestaje ovoga već prije Adolfovca, a slijedi ga hrast, a onda bukva, dok od sanatarija prema piramidi prevladava jela. Polazeći od sjeverne ili polarne mede šuma prema jugu, uspinju se pojedine vrsti drveća, a i međa šuma sve više u brijeg, te u području rakove obratnice, oko 20—23° sj. širine, dosegne visinu od 3800 m. Odavde prema jugu i preko equatora pada planinska međa šume sve niže, dok se između 40° i 50° južne širine ne pusti na nizine i niske brežuljke. Prema tome vidimo, da se planinska međa šuma ne uspinje na equatora najviše u brijegove, nego dosta sjeverno equatora, a to opet poradi razmjerja kopna i mora, t. j . poradi kontinentalne klime sjev. polukruglje i oceanske klime južne polukruglje. Ta razlika u klimama je i uzrokom, da su šume južne polutke sasma drugčije od šuma sjev. polutke. Na sjevernoj polutci uvijek zelenu lisnatu šumu vrućih pojasa slijedi prema sjeveru zimi gola lisnata šuma, t. j . šuma sastavljena od drveća, kojemu zimi otpada lišće, ovu još sjevernije zamjeni uvijek zelena četinjava šuma/ a od međe šuma dalje na sjeveru raste |