DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1918 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 247 — se na tom mjestu zapravo prekidaju niti, koje iz šume vode do potrošišta. Ona nas — istina — uči dobivanje i uporabu šumskih proizvoda, a ne odgovara — bar ne dostatno — na pitanje, što sve od oblika i valjanosti drvne robe traži savremeni drvni trg. Ona nas uči mnogo o željama prodavčevima, a malo o željama kupčevima, koje su se danas već na brojnim mjestima kristalizovale u stalne običaje i poprimile konkretne oblike u „uzansama." Taj defekat stručne knjige nastoji autor da zaravna ovim djelom. Knjiga obuhvaća 414 stranica te sadržaje šest poglavlja: 1. Prodaja drveta i trgovina drvom uopće, 2. Trgovina drvom pojedinih država, 3. Pojedini drvni sortiment (zaprema najveći dio knjige), 4. Poslovanje u pilanama, 5. Sortimenti i trgovina drvom za pojedine vrsti drveća, 6. Javna prometila. Djelo je istina pisano u prvom redu za prilike bivše austro-ugarske monarkije i njemačke, no ipak je u njem prikazana trgovina drvom i u ostalim državama odnosno zemljama, te je naročito u ovom izdanju proširen trgovačko-geografski dio na veći opseg nego u prvom izdanju. S radošću moramo konstatovati, da autor o nama i o našim zasebnim šumarskim i trgovačkim prilikama vodi također računa. I praktična, tečajem rata sabrana iskustva glede proizvodnje drva i trgovine drvom, našla su svoje posebno osvjetljenje. Općeniti dio o načinu prodaje, kao i poslovanje pilana, znatno je prema prijašnjim izdanjima proširen Svakako ovo djelo ispunja znatnu prazninu u šumarskoj literaturi. Naši će ga stručni krugovi očito sa interesom prolistati, jer će u njemu naći ono, što se može sakupiti tek dugotrajnim, ustrajnim i mučnim traženjem u literaturi i pabirčenjem po praksi. Dok su u Austriji već davno životu privedeni komercijalni tečajevi, kojima je zadaća, da trgovački obrazuju praktične šumare, dotle u nas interes za ovo pitanje sniva san nehajnika, a čitavu praktičnu trgovačku stranu trgovine i industrije drvom drže u rukama isključiva — šumski trgovci i industrijalci. Lih je pomanjkanje pouzdanja u vlastitu snagu krivo, da se u nas nitko ne usuđuje pitanju „rada u vlastitoj režiji" pristupiti bliže. Pa ipak je ovo stvar, koja se u budućnosti ne može ni ne smije smetnuti s uma. Drvo je ne samo sada, već je još dugo u doglednoj budućnosti biti ne samo surovina vanredno visoke vrijednosti, već će kao i dosad reprezentirati ogromnu našu narodnu imovinu. Domoljubna je dakle zadaća naša i budućih pokoljenja naših, da za vremena temeljito praktično obrazujemo dovoljan broj šumarskih stručnih sila namještanjem u solidnim trgovačkim i industrijalnim poduzećima, marljivim proučavanjem naših trgovačkih industrijalnih prilika, proširivanjem praktičnoga znanja o gradnji šumskih prometila, temeljitim poznavanjem svih momenata, koji su nužni za postavljanje financijalno ispravnih trgovačkih kalkila, razvijanje finan |