DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1918 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 198 gdje pravih šuma više nema, tek nađemo po koji puzavi bor - klekovinu (Pinus montana). Kako vidite, već u našoj maloj otačbini nađemo obilne promjene u sastavu šuma, a naravno je, da je ta promjena osobito velika, uočimo li cijela kopna staroga i novoga svijeta. Uvjeren sam, da je svakome od vas poznat razlog ovakove promjene u sastavu šuma, naime, da je uspjevanja pojedinih vrsti drveća ovisno u glavnom od klime, t. j . od geografske širine, od nadmorske visine i od udaljenosti» mjesta uspjevanja od mora, pa današnje moje predavanje „o klimi i šumi u međusobnom odnošaju," nema možda svrhu, da vas na to tek upozorim, nego ću nastojati prikazati vam rezultate novijih istraživanja na tom polju. U raznim starijim djelima nađemo tumačenja o uplivu šume na klimu i obratno, klime na šumu, koja se ne podudaraju sa novijim istraživanjima. Razlog je tome, što stariji istraživaoci na tom polju nisu imali pregleda preko dalekih krajeva, te su istom današnje prometne prilike takova proučavanja na širokim i dalekim područjima omogućile. Profesor šumarstva na munchenskom sveučilištu, sada već pokojni Heinrich ...., bavio se u novije doba također tim pitanjem. Mayr je imao prigode dva puta kroz dulje vrijeme proučavati te prilike u šumama Amerike i Azije, pa nam je svoja opsežna opažanja o tom pitanju objelodanio u knjigama: Waldbau auf naturgesetzlicher Grundlage, die Waldungen von Nordamerika i u knjizi Fremdlandische Wald Parkbaume fiir Europa. Ja ću nastojati, u opsegu koje mi određeno vrijeme ovog predavanja dopušta, upoznati vas sa rezultatima tih istraživanja, te ću u prvom dijelu predavanja prikazati upliv klime na eksistenciju šuma, a u drugom dijelu, upliv šuma na klimu svoje okoline. I. Motrimo li zemljopisnu kartu, koja nam prikazuje vegetaciona područja na kontinentima, a koja se nalaze u sva |