DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1918 str. 21 <-- 21 --> PDF |
- 215 ad 2. Što se tiče upliva šuma na zračnu vlagu moramo odmah konstatirati, da je relativna zračna vlaga pod krošnjama šumskog drveća, a naročito u blizini tla, veća nego relativna vlaga zraka na otvorenom polju i to kroz godinu najmanje za 3, a najviše za 10%. Ljeti je ta razlika veća, zimi manja. To ublaženje extrema vlage pod krošnjama pogoduje naravnom pomlađenju šuma, zato je, kao što smo već napred napomenuli, u većim šumskim kompleksima laglje voditi šumsko gospodarstvo, nego na malim parcelama. Razlika u temperaturi i vlazi zraka šumskoga i onoga u polju, naročito u doba kada je ta razlika veća, ima za naravnu posljedicu, da u neposrednom okolišu većih šuma struji ljeti i danju hladniji, a noćju i zimi (osobito zimi iz četinjavih šuma) nešto topliji i vlažniji šumski zrak na polje, koje strujanje u najbližem okolišu šume djeluje, doduše moram naglasiti vrlo malo, na ublaženje extrema u temperaturi i vlazi. 1 u ovom pogledu, u koliko su šume u brdovitom terenu, moramo strujanje zraka, što se osobito dobro osjeća pod veće, pripisati djelovanju brda, a ne šume. Da se ljudi jako rado nasele u okolišu šuma, nije jamačno uzrok povoljno djelovanje šuma u ovom smjeru, jer je taj učinak kako sam rekao vrlo malen, nego se ima pripisati više zaštiti po šumama od hladnih sjevernih i istočnih vjetrova, kao i drugih neposrednih koristi, koje šuma čovjeku daje. Važno je pitanje, koje se često raspravlja, dali i u ko-* liko šume djeluju na množinu oborina u dotičnom kraju. Napred smo već spomenuli, da mnogi tvrde, da u nekom kraju manje kiša pada, odkada su tamo šume posječene. I u tom su smjeru obavljena opsežna motrenja i mjerenja, no ista nisu do danas donjela pozitivnih rezultata, jer kod toga uplivaju prelazličiti faktori, pa je zaista dvojbeno, dali će se na to pitanje u opće kada moći bez prigovora odgovoriti. Šume su ponajviše na brijegovima, pa upliv brijega na ohladenje zraka na višim položajima, (t. j . za svakih 100 m.. za 05°)/ a tim i na povišenje relativne vlage zraka, pripisuju |