DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1918 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 212 — Ta su istraživanja vođena u 2 smjera: 1. O uplivu šuma na temperaturu zraka i tla; 2. O uplivu šuma na vlagu zraka i tla. ad 1. Rezultati istraživanja o uplivu šuma na temperaturu zraka pokazuju, da u šumama može biti zrak za naj vrućih ljetnih dana i za 5° C hladniji od okolišnog zraka, (naravno i ovdje u hladu mjerenog), no popreko uzeto možemo kazati, da je zrak u šumi za vrućih dana ljeta hladnije za 3° C od zraka na hladovitom mjestu u polju. Za vrijeme najjače studeni je zrak u četinjavim šumama topliji za 3—4° C, a u lisnatim se šumama razlika u temperaturi spram temperature zraka u polju zimi jedva opaža. Pepreka razlika u temperaturi između šumskog i poljskog zraka za vrijeme cijelog ljeta mogla bi se označiti, da je noći u šumi za 72 1" C veća, a danju za 1" manja. U kraškim i brdskim predjelima je ta razlika veća, a u nizini manja, a povećava se ta razlika kod vrlo hladnih noći za vrijeme proljetnih mrazova. Prema tomu vidimo, da šume djeluju ublažujući na extreme temperatura svog vlastitog zraka, a ta je činjenica vrlo važna za uzgoj onih vrsti drveća, koje trpe od kasnih proljetnih mrazova. Mi takove vrsti pomlađujemo pod zaštitom starog drveća, ispod kojih, kada su im krošnje razlistane, nema u kasnom proljeću, t. j . u mjesecu svibnju, opasnih mrazova. I vrsti drveća u šumi uplivaju na razliku temperature između šumskog zraka i onog u polju. Ta je razlika najnajveća ljeti između temperature poljskog zraka i temperature zraka u bukovoj šumi, nešto je manja u smrekovoj a još manja za borovoj šumi. Zimi je u bukovoj šumi zrak hladniji nego u smrekovoj ili jelovoj šumi istog položaja. Evo nekoliko brojčanih podataka: |