DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1918 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 212 —


Ta su istraživanja vođena u 2 smjera:


1. O uplivu šuma na temperaturu zraka i tla;
2. O uplivu šuma na vlagu zraka i tla.
ad 1. Rezultati istraživanja o uplivu šuma na temperaturu
zraka pokazuju, da u šumama može biti zrak za naj vrućih
ljetnih dana i za 5° C hladniji od okolišnog zraka, (naravno
i ovdje u hladu mjerenog), no popreko uzeto možemo kazati,
da je zrak u šumi za vrućih dana ljeta hladnije za 3° C od
zraka na hladovitom mjestu u polju.


Za vrijeme najjače studeni je zrak u četinjavim šumama
topliji za 3—4° C, a u lisnatim se šumama razlika u temperaturi
spram temperature zraka u polju zimi jedva opaža.


Pepreka razlika u temperaturi između šumskog i poljskog
zraka za vrijeme cijelog ljeta mogla bi se označiti, da je
noći u šumi za 72 1" C veća, a danju za 1" manja. U
kraškim i brdskim predjelima je ta razlika veća, a u nizini
manja, a povećava se ta razlika kod vrlo hladnih noći za
vrijeme proljetnih mrazova. Prema tomu vidimo, da šume
djeluju ublažujući na extreme temperatura svog vlastitog
zraka, a ta je činjenica vrlo važna za uzgoj onih vrsti
drveća, koje trpe od kasnih proljetnih mrazova. Mi takove
vrsti pomlađujemo pod zaštitom starog drveća, ispod kojih,
kada su im krošnje razlistane, nema u kasnom proljeću,


t. j . u mjesecu svibnju, opasnih mrazova.
I vrsti drveća u šumi uplivaju na razliku temperature
između šumskog zraka i onog u polju. Ta je razlika najnajveća
ljeti između temperature poljskog zraka i temperature
zraka u bukovoj šumi, nešto je manja u smrekovoj
a još manja za borovoj šumi. Zimi je u bukovoj šumi zrak
hladniji nego u smrekovoj ili jelovoj šumi istog položaja.


Evo nekoliko brojčanih podataka: