DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1918 str. 17 <-- 17 --> PDF |
211 zapadu, t. j . iz opustošenih gorskih krajeva, nabujaju kod najmanjeg nevremena tako, da poplave i zasipaju pjeskom i kamenjem najbolje livade, a kroz 9 mjeseci u godini njihovo je korito suho, jer je sa nestajanjem šuma nestalo i vrela; nepravilno u svako doba godine nastaju opasni vjetrovi, a kiše je malo kroz cijelu godinu. Moram napomenuti, da je bilo i takovih ljudi, koji su tumačili, da šume čine klimu stanovitog kraja oporom i hladnijom. Tako g. 1805. zahtjeva bavarski savjetnik Hazzi, da se državne šume prodaju i da ih se što više posječe, da tim opora klima gornje Bavarske postane blažja, a drugi su opet tumačili, da će vinogradarstvo moći u Njemačkoj tek onda napredovati, kada se što više šuma posječe. Važnost šuma za zaštitu plodnog tla na brijegovima, za zaštitu protiv nastajanju opasnih bujica u planinskim predjelima, kao što i proti opuzinama u nižjim brijegovima, njihova važnost za podržavanje vodenih nakupišta i vrela tako je velika u narodno gospodarskom pogledu, da su gotovo sve države zakonom uredile uživanje planinskih šuma, t. j . ne smiju se sječi golom sječom, nego se samo pojedina stabla preborom iz šume vade. Korist šuma za pojedini kraj u tom pogledu je nenadoknadiva, pa jao si ga onom kraju, gdje se je drugčije gospodarilo. Gorko iskustvo u tom pogledu imamo i mi u našem Primorju i u Lici, a ne budemo li svom strogošću provadali šumski zakon i kod sječe šuma na drugim višjim brijegovima u ostaloj Hrvatskoj i Slavoniji, dogodit će se slično i tamo. Izlučimo, li ali pitanje o nepovoljnom djelovanju posječe šuma na okolicu u mehaničkom pogledu, moramo naglasiti, da su mnogi precjenjivali upliv šuma na klimu njene okoline. Trebalo je razna mnijenja, dobivena na putovanjima, a koja se nisu mogla kontrolirati, zamjeniti sa podacima znanstvenih istraživanja, a takova su zaista u novije doba u raznim zemljama provedena po šumsko-meteorološkim postajama. |