DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1918 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 209 po prilici 4 sata nakon izlaza sunca počme sa morske strane strujati vlažan, svjež morski zrak, a noćju struji zrak, doduše nešto slabije nego onaj po danu, obratnim smjerom t. j . od kopna na more. Ovi vjetrovi nosë često po podne u toplijim krajevima kišu sa nevremenom. Sto je zrak u pojedinom kraju vlažniji, a oborine obilnije, to su u tom kraju ljepše šume, cijelo šumsko gospodarenje je laglje, jer se laglje provode svi oni poslovi, koji se odnose na pomlađenje i njegu šuma. Vlažni zrak ublažuje ekstreme u temperaturi, umanjuje pogibelji od mrazova i požara. Prema tomu je šumsko gospodarenje laglje u primorskim krajevima, naravno u koliko tamo ne djeluju za uspjevanje šuma nepovoljni opasni vjetrovi, nego u unutrašnjosti kontinenata, gdje vladaju ekstremi u temperaturi-i vlazi. Iz istog razloga je laglji uzgoj šuma i u gorovitim predjelima nego u nizinama. Ova dva glavna faktora klime, t. j . temperatura i vlaga, određuju područja naravnog rasprostranjenja pojedinih vrsti drveća. U jednakim klimatima uspjeva drveće sa jednakim ili bližim biološkim svojstvima. .... navada 6 klimatskih pojasa : tropski pojas, gdje palme najbolje uspjevaju, sub tropski pojas, gdje najbolje uspjevaju vazda zeleni lovori i vazda zeleno hrašće; topliji umjereni pojas sa kestenom, hrastom i bukvom, hladniji umjereni pojas, sa jelom, smrekom i arišom, te studeni pojas sa grmljem gorskog bora. Posve je jasno, da kod uzgoja šuma i drveća, naročito kod sadnje stranih vrsti (eksota), moramo osobito paziti, da ih uzgajamo u onakovim područjima, koja u klimatskom pogledu odgovaraju klimi njihovog naravnog rasprostranjenja, jer smo samo u tom slučaju osjegurali toj vrsti drveća uspjevanje, a čim je klima bliža optimumu prvotne klime, osjegurali smo toj vrsti to veći prirast u masi drva i njenoj vrijednosti. |