DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1918 str. 14 <-- 14 --> PDF |
- 208 — obalom, a okomiti su na smjer morskog vjetra ; drugi brijeg je višji od prvoga, a treći je opet višji od drugoga. Prvi brijeg spada u Primorsko gorje, sa 900 m visine, drugi u Kaskadsko gorje sa 1200 m. visine, a treći u Stijenje-gorje sa 2700 m. visine. Zapadni vjetar, koji puše od Tihog oceana, a vlagom je zasičen, udari, kad dođe na kopno, najprije na prvi poprijeki brijeg, ohlađuje se kod uspona, tim izgubi veliku množinu vlage na morskoj strani brijega, gdje je šuma sastavljena od mnogih vrsti drveća, a odlikuje se velikim prirastom. Kada vjetar pređe vrh, spušta se u nizinu, bude relativno manje vlažan, kiše ima premalo, zato ovdje vladaju prerije, koje se prostiru do u dolinu, a na suprotnom brijegu kascadskog gorja dopiru opet do iste visine, gdje je na prvom brijegu šuma prestala. Onda opet od ove visine na ovom drugom višjem brijegu započimlje šuma, jer se vjetar još više ohlađuje, bude relativno vlažniji, a posljedica su oborine. Na obratnoj strani ovog drugog brijega vladaju opet prerije zbog pomanjkanja vlage, a na trećem još višem brijegu gorja Stjenje započimlju šume u visini drugog brijega. Iza ovoga trećeg gorja vladaju opet prerije, jer je vjetar, koji dolazi od Tihog oceana suh. Sa vjetrom iz vrlo udaljenog Atlanskog oceana dođe doduše ovamo još nešto vlage, ali tako malo, da ta vlaga za vrijeme suše, uslijed obilnog ishlapljivanja nije dovoljna za uspjevanje šuma. Brzog nestajanja šuma iza visokih brijegova nađemo i u južnoj Americi istočno od Anda, te u Aziji iza Himalaje. Iza ovakovih brda može biti šuma ako ima drugih vrela za vlagu, kao što su velika jezera. U blizini morskih obala djeluju u maloj mjeri na uspjevanje šuma i vjetrovi, koji nastaju uslijed razlike temperature tla i mora po danu i noći. Po danu se kopno ugrije od sunca više nego more, a u noći se kopno više ohladi nego more. Jače ugrijanje kopna po danu ima za posljedicu, da . |