DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1918 str. 13     <-- 13 -->        PDF

- 207 —
Kako daleko na samom kopnu djeluju vlažni i topli
morski vjetrovi, t. j . kako daleko od morske obale leži granica
šuma, ovisi o množini vlage, koju ti vjetrovi nose, te


o konfiguraciji samog tla, kojim ti vjetrovi prolaze. Ako je
tlo više ili manje ravno ili se lagano i postepeno uspinje,
zalazi morski vjetar daleko u unutrašnjost kopna, te daje
uslove za eksistenciju šuma na 1000 kilometara od obale.
Takove prilike vladaju u Europi, u istočnoj poli sjeverne
Amerike, u Braziliji i u istočnoj Africi.
Imade li na kopnu visokih brijegova, ne smetaju
ovi gibanju vjetra, ako se pružaju paralelno sa smjerom
vladajuceg vjetra. Manja brda ispod 800—900 metara visine,
makar stajala i okomito na smjer vjetra, ne stavljaju u tom
pogledu veće zapreke; vjetar ih što no riječ »pregazi." Paralelno
sa smjerom glavnog vjetra iz Atlanskog oceana leži
u Evropi gorje Pireneji, Alpe, a donekle i Karpati. U sjevernoj
Americi leži gorje Alegani usporedno sa vlažnom
strujom iz Meksikanskog zaljeva. Manja brda, koja su položena
okomito na smjer vjetra, imadu na strani odakle puše
vjetar više kiše nego na obratnoj strani, što ima za posljedicu,
da su Šume na vlažnijoj strani] sastavljene od drveća
druge vrsti nego na sušoj strani.


Proteže li se visoko gorje više ili manje usporedno
sa morskom obalom, a okomito na smjer morskih vlažnih
vjetrova, ohlađivati će se ti vjetrovi kod uspona, a relativna
vlaga bit će im veća. Posljedica je, da će taj vjetar izgubiti na
morskoj strani brijega mnogo vlage ; na obratnoj strani brijega
spušta se vjetar niz brijeg, bude topliji, relativna vlaga
biva kod spuštanja sve manja, oblaka i magle nestaje, a
kiše padne manje nego je potrebno za uspjevanje šuma. Tu
vladaju prerije.


Osobito lijep primjer za potkrijepu sada navedenog
imademo na zapadnoj obali sjeverne Amerike, na profilu
nešto sjevernije od 40´ sjeverne širine. Tu nađemo tri brijega
sve jedan iza drugoga, koji teku usporedno sa morskom