DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 31 <-- 31 --> PDF |
-m godinu toj radnji sudjeluju. U Francuskoj školska djeca pôšumljivanjem osiguraju sebi mirovinu za starost, nu mi smo od takovih pothvata još odviše daleko. S vremenom bi se mogla uvesti i t. zv. svečanost stabala, da se dade većeg poleta pošumljivanju sa strane školske djece, te svaki znamenitiji događaj ovjekovječiti svečanom sadnjom s p omen šuma i stabala. Sadimo dakle svagdje, gdje samo mjesta i zemlje ima, ali pazimo kašnje na ta stabla, jer nije dosta saditi, već treba posađeno poslije čuvati i uzgajati. Što se tiče naravnih parkova, želio sam samo, da upozorim zanimane i ljubitelje prirode na ovo pitanje, koje bi bilo od velikog značenja za znanost i za sve u opće, tim više, čim je već jednom bilo pokrenuto. Spomenuo sam u debljim crtama ono što već imamo i što bi se za tu svrhu dalo udesiti; do nadležnih je pak, da izaberu i ustanove, kada gdje i kako bi se to dalo ostvariti. Razredi udaljenosti šuma. (Doprinos k sastavku šumsko odštetnog cjenika.) I. Kako sam nedavno obaviješćen, da cjenici skoro svih županija, stvoreni u zadnje doba, za cijela područja tih županija, iskazuju samo dva razreda udaljenosti šuma, — držim da već sama ta okolnost iziskuje, da se sastav šumsko odštetnih cijenika podvrgne javnoj raspravi. Ovom bih raspravicom rado sklonuo gg. drugove, da se tim pitanjem pozabave. Vrijednost šumskim proizvodima u šumi jest posljedak vrijednosti tim proizvodima na mjestu konsuma i troškova dobave tih proizvoda na to mjesto. Od tih troškova jedan je od najuplivnijih prevoz šumskih proizvoda, a cijena ovqmu je temelj razvrstanju šuma u razrede udaljenosti, (za koje se rabi često nejasna oznaka: razredi vrijednosti šuma). |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 32 <-- 32 --> PDF |
m Cijena prevozu ovisna je o mjesnoj cijeni dnevne vožnje, o udaljenosti i vrsnoći puta na kojim se mora prevoz obaviti i konačno o prosječnom kolnom tovaru. Primjerom pokušajmo te činjenice predočiti. Na jednoj anketi za sastav županijskog odštetnog cijenika bje utvrđeno, da jednodnevna vožnja, prosječnim dvoprežnim radnim podvozom ovaj čas stoji približno 100 K. Predpostaviv, da se takovim podvozom može u jednom satu cestom provaliti, ako je prazan, daljina od 10 km., a ako je primjereno natovaren, daljina od 5 km. i da dnevno vozno vrijeme (ne računav odmore) iznosi 6 sati, — to se u jednom danu može cestom provaliti put od ( —.—X6) = = 45 km., odnosno udaljenost (tamo i natrag) od 22´5 km., a cijena je toj vožnji, prema gore rečenom 100 K. Iz tih predpostavka dolazi se do zaključka: U 2 dana 4= ´ 1 puta 45-00 km. 200 K u 1 danu *č5 1 22-50 1 100 „ » i— o 2 11-25 n oC 50 „ a, 3 o 7-50 n —´G 33-34 „ 4 5-62 — >N 25-00 „ ~.. » i 1 5 O 4-50 ´-2 > 2000 „ » C n 6 JU 3-75 3 C 16-67 „ » 7 13 3-21 E 13 14-29 „ » » 8 3 2-81 tj XJ & 12-50 „ eu » >N 9 2-50 n O 11-12 „ n O 10 2-25 » 10-00 „ E i t. d. Ako u području izvijesne županije ne ima šuma, koje su od glavnih prometnih mjesta (željezničke stanice, na kojoj se može utovariti, obala brodive rijeke i t. d.) udaljena više od 45 km., to bi kreacijom: a) jednog razreda udaljenosti, polučili prosječnu cijenu 10° K podvozu (po kolnom tovaru) ^("o" / |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 33 <-- 33 --> PDF |
-m - Razlika u cijeni podvozu bila bi u najnepovoljnijem slučaju (200—100 ili 100—0) = 100 K po kolnom tovaru. b) 2-juh razreda udaljenosti, od kojih bi: 2. obuhvaćao udaljenosti od 22*5—45 km. » » » » " ^ . » Prosječna cijena podvozu u 1. razredu udaljenosti bila 50 K., a razlika u cijeni podvozu bila bi (100— -50 ili 50—0) = 50 K po kolnom tovaru. c) 3-juh razreda udaljenosti, od kojih bi: bl(f) 3. bio jednak 2,- pod b). 2. obuhvaćao udaljenosti 11-25—22"50 km. 1. n 0-21.25 „ Prosječna cijena podvozu u 1. razredu udaljenosti bila »..25 .., a razlika u cijenama podvoza (50—25 ili 25—0) = 25 K po kolnom tovaru. d) 4-juh razreda udaljenosti, od kojih bi: 4. i 3. bili jednaki 3. i 2. pod c.) 2. obuhvaćao udaljenosti 7-50—11"25 km. 1. » „ 0-7-50 „ Prosječna cijena podvozu u 1. razredn udaljenosti bila /33344 bi i—2— ) 16*67 K., a razlika u cijenama podvoza (3334— 16-67 ili 16-67—0=16-67 K po kolnom tovaru. e) 5. razreda udaljenosti, od kojih bi: 5. 4. i 3. bili jednaki 4. 3. i 2. pod d.) 2. obuhvaćao udaljenosti 5-62—7-50 km. 1. . „ 0-5-62 „ Prosječna cijena podvoza u 1. razredu bila bi .^) = 12-50 K., a razlika u cijenama 12-50 po kolnom tovaru. f) 6 razreda udaljenosti, od kojih bi: 6. 5. 4. i 3. bili jednaki 5. 4. 3. i 2. pod e) 2. obuhvaćao udaljenosti 4*50—5´62 km. 1. . 0—4-50 . |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 34 <-- 34 --> PDF |
-. Prosječna cijena podvoza u 1. razreda i razlika u cije nama bila bi 10 K po kolnom tovaru. g) 7 razreda udaljenosti, od kojih bi: 7., 6., 5., 4. i 3. bili jednaki 6., 5., 4., 3. i 2. pod f) 2. obuhvaćao udaljenosti 2-25—4"50 km. 1. „ „ 0—2-25 „ Razlika u cijenama podvozu unutar 2. i 1. razreda bila bi 5 K po kolnom tovaru. Osim na mjesnu cijenu i udaljenosti, mora se prema gore rečenomu uzeti obzir na vrstnoću puta, koji se ima provaliti i na kolni tovar. Predpostaviv, da se u 1 satu može provaliti: cestom (zidanom) praznim kolima 10 km, a natovarenim kolima 5 km. uz prosječni tovar od 2 pr. m. drva; putem (nasipanim, dobro uzdržanim), praznim kolima 10 km., a punim 4. km., uz tovar od IVa pr. m. drva; bezpućem (i zapuštenim putevima) ravnim, praznim kolima 6 km., a punim 3 km. uz tovar 1 pr. m. drva; bezpućem strmim uz pad, praznim kolima 5 km, a punim 3 km. uz tovar od V» pr. m. drva; uz uspon, praznim kolima 3 km., a punim 1 km. uz tovar od Va pr. m. drva. to bi odgovarao: /10X2+5X24 1 km. cestom! TQX2+5X2 7 P""*´2110 l*00"km. cestom / 10X2 f 5X2 4 ´ 50 1 » putem ViôXl-5+4X1:5/ " " 1 „ bezpućem : . /10X2+5X24 ravnim^ 6X1+3xyj , 3 00 strmim : . ,. /10X2+5X24 uz izvoz dolje|3^,; i+3XI/J . 10-00 /10X2+5X24 1200 uz izvoz ....^..+..1/./ " |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 35 <-- 35 --> PDF |
185 — Ističem naročito, da za gore istaknute podatke ne preuzimam jamstvo, — jer ih nijesam osobno ispitao. Ti podatci, pa bili i vrlo ne točni, ipak će pažnju g.g. drugova na se povući. Takova ili slična razvrstba šuma u razrede udaljenosti, potrebna je za ustanovu cijena šumskim proizvodima, koji su namjenjeni eksportu. II. Za šumske proizvode, koji se trBše u neposrednoj blizini šume, dakle nijesu namjenjeni expo rt u, — uputna je kreacija samo jednog razreda udaljenosti, — a ovaj odgovara približno prvom razredu udaljenosti, predloženog kod razvrstbe šuma u više takovih razreda. Do toga zaključka dolazimo na temelju slijedećeg promatranja. Oblastima je pridržan sastav šumsko odštetnog cijenika, da zaštite interese i vlasnika šuma i trošaća šumskih proizvoda. Vlasnik šume. ne može se pridržati, da cijeni svoje proizvode prema jednostranoj tržnoj cijeni. Dokazom neka nam služi slijedeći primjer: A Prema oblastno određenoj maksimalnoj cijeni, vrijedi 1 pr. m. bukovih cjepanica složenih u željeznička kola l-rjr) — približno 47 K. Sve radnje oko proizvodnje i smještenja tog drva u željeznička kola, izuzev prevoza, uzmimo, da stoje 10 K po 1 pr. m. U tom bi slučaju bila vrijednost takovom drvu na panju, uzev za temelj rastvrstbu šuma u 7 razreda udaljenosti prema raspravi pod I., po 1 pr. m. (== polovini cestovnog kolnog tovara) u šumi: 1. razreda udaljenosti 47—(10 + 25) = 3450 K 2. „ „ 47-(l0 -f 75) = 29-50 „ 3. „ „ 47—(10 + 12-5) = 24 50 „ |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 36 <-- 36 --> PDF |
186 4. razreda udaljenosti 47--(10 + 16-67) = 20-23 K 0. ,, ,, 47--(10 + 250 = 12-00 „ 6. „ 47-(10 + 50) = -- 13-00 „ 7 47--(10 + 100) = -- 6300 „ Nitko ne može zahtijevati od vlasnika šume, da on plaća onomu, koji si prisvoji u njegovoj šumi 1 pr. m. drva — nagradu od 13 odnosno 63 K. po 1 pr. m., zato što je šuma ta slučajno u 6. odnosno 7. razredu udaljenosti. Trošać, koji je svojom potrebom upučen na šumu, ne smije se predati na milost i nemilost vlasnika šuma, jer je trošač šumskih proizvoda često zaista i te kako ovisan o vlasniku šuma. Poslužimo se i tu primjerom: Trošač, koji ne može svoju potrebu na šumskim proizvodima podmiriti u šumi, upućen je na tržište. Takav trošać mora plaćati za šumske proizvode u tom slučaju tržne cijene i cijenu za prevoz tih proizvoda do mjesta potroška. Prema tomu bi takav trošać morao plaćati za 1 pr. m. cjepanica (izrađenih) na stanici željeznice, (gore ustanovljenu) svotu od 47 K, a uz to prevoz, po čemu bi ga stajao 1 pr. m. cjepanica, ako stanuje u neposrednoj blizini šume: 1. razreda udaljenosti (47 -f 2-50) = 49-50 K 2. (47 + 7-50) = 54-50 3. (47 -f- 12-50) =* 59-50 4. (47 + 16.67) = 63-67 5. (47 + 25-00) = 72-00 6. (47 + 5000) « 97-00 7. (47 + 100.00) = 147-00 Od takovog trošaća moga bi vlasnik šume (nepravedno) zahtijevati, da mu plati drvo (izrađeno) cijenom, koja odgovara približno tim iznosima. Držim da je jedino opravdan način ustanove cijena, koji bi bio jednako pravedan za vlasnika šuma i za trošaća. U tom bi slučaju bila opravdana cijena 1 pr. m. bukovog drva za cjepanice u šumi: |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 37 <-- 37 --> PDF |
-187 I 4/7 3\J --i ii i —4— i ta. III (49-50 10) 4-34-50 1. razreda udaljenosti —2~-= 37 Kr. 9(54-5 (54-5(54-50 00 — 10)-10) + ++ 29-5 29-529-50 00 -„_ 2 (5950 -10)+ 24-50 37 :. 2 (63-67 --10) + 20-23 2 (72 — 10) +-12 2 (97 — 10) + 13 O. ,, ,, p O/ ,, 2 7 (14 (14(147 77 --10) + 63 _ __ ÎOK 63 Kako vidimo, cijena je za sve razrede udaljenosti ista, a uz to približna cijeni 1. razreda udaljenosti. (Razlika leži u iznosu cijene podvoza za 1. razred udaljenosti, jer je 34-50 + 2-50 = 37 K.). Čim smo se složili u pitanju cijena šumskim proizvodima, koji nijesu predmetom exporta, nameče nam se pitanje: „Koji su to proizvodi?" Odgovor na to pitanje, može biti samo ovaj: . Šumski proizvodi, kojih cijene kod prodaje kod kuće nijesu manje od cijena kod prodaje na trgu, — koji nijesu predmetom exporta. I tu neka nam dade primjer razjašnjenje: Uzmimo, da najskuplja (merkantilna) bukova građa vrijedi na panju u šumi prvog razreda udaljenosti 105 K po 0-77 m:i (odgovara 1 pr. m. cjepanica = polovini cestovnog kolnog tovara). U tom bi slučaju takovo drvo stajalo na panju u šumi : 2. razr. udaljenosti 105 —( 7-50 — 2*50) = 100-— K. 3. j , 105 -(12-50 — 2-50)= 50— „ 4. „ „ 105 —(16-67 —2-50)= 90-83 „ 5. , „ 105 — (25 -2-50) = 8250 „ |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 38 <-- 38 --> PDF |
- 188 — 6. razr. udaljenosti 105 —(50 —2-50)= 57-50 K 7. „ „ 105 — (100 —2-50)= 7-50 „ Najskuplja (merkantilna) bukova grada u šumi 7. razreda udaljenosti u tom slučaju nije (u koliko se dadu iz nje cjepanice izraditi) predmetom exporta, jer je mjesna cijena tom drvu 34´50 K, dakte veća od tržišne cijene te građe. Bogo slav Hâjek, šumarnik. Osobne vijesti. Premještenja. Kr. ug. ministar za poljodjelstvo premjestio je upravitelje šumarija: Iliju S toj a novića, kr. šum. inžinira iz Škara u Otočac; Jelmanna Belu kr. šum. inžinira iz Otočca u Fužine; Belu Jan o š a, kr. šum. inž. pristava iz Fužina u Škare (novo sjedište u Rudopolju). te Gôssweina Ljudevita kr. šum. inžinira iz Ogulina i Stiopu Janoša kr. šum. inž. pristava kod rediteljstva kr. šum. ravnateljstva u Zagrebu u Vinkovce. Umro. Dne 4. srpnja o. g. umro je Teodor Georgiević, nadšumar gradiške imovne općine i upravitelj kot. šumarije u Novoj Kapeli, u 54. godini života. Na sprovodu sakupili su se brojni činovnici gradiške imovne općine sa upraviteljem imovne općine nadšumarnikom Rudom pl. Rukavinom na čelu, koji se je u ime kolega oprostio nad grobom od dobrog im druga Toše dirljivim govorom. Pokojnik ostavlja udovicu i četvero sitne dječice. Slava mu ! Društvene vijesti. Novi utemeljitelji hrvatskog-slavonskog šumarskog društva postali su p. n. g. Gašo Vac, kr. župan, šumarski nadzorn;k u Ivancu, te na njegovu pobudu p. n. gg. Dr. Rikard Aninger, vlastelin u Klenovniku kod Ivanca, te Edo Griinwald, šumski trgovac i po sjednik u Ivancu Pošto u našoj domovini ima još mnogo šumoposjednika, a naročito šumskih trgovaca, koji na veliko rade u našim šumama, a koji do sada ne samo da nisu utemeljitelji, nego nisu u opće članovi našeg šumarskog društva, to treba da se ostali naši šumari ugledaju u primjer g. Vaca, te i oni uznastoje, da društvu prikupe što više utemeljiteljnih članova, te time djelotvorno propagiraju interese toga društva. Zapisnik o sjednici upravljajućeg odbora hrvat, slavonskog šumarskog društva, koja je održana u Zagrebu dne 27. srpnja 1918. u 3 sata popodne, u prostorijama šumarskog odsjeka kr. zemaljske vlade u Zagrebu. |