DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Broj 7. i 8. SRPANJ I KOLOVOZ 1918. GOD. XLll. ŠUMARSKI LIST Pretplat a za nečlanove K 12 nagodinu - Članovi šumar, društva dobivaju list bezplatno — Članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajuće K 20. — Za redovite članove I. razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Zi lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za »Sum. liste K 4 u ime pretplate. —»I.ugarski viestnik« dobivaju članovi lugari bada%a. Pojedini Kroj »Šum. lista« stoji 1 K. Članarinu i pretplatu na list prima predsjedništvo društva. Uvrstbina za oglase : za 1 stranicu 32 K ; za pol stranice 18 K ; za trećinu stranice 14 K ; za četvrt stranice 12 K. — Ked višekratnog uvistenja primjereni popust. Preinaka zakona od 22. siječnja 1894, pred hrvatskim saborom. Dne 17. srpnja o. g. bila je na dnevnom redu hrvatskog sabora medu ostalim i zakonska osnova o novom uređenju šumarske službe kod političke uprave u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. Iz same rasprave donašamo prema stenografskom zapisninu slijedeće: Izvješće odbora kombinovanog od odbora za proračun i rasudbu zemaljskih računa i od odbora za narodno gospodarstvo i t. d. o osnovi zakona, kojim sepreinačuju odnosno nadopunjuju neke ustanove zakona od 22. siječnja 1894., kojim se uređuje šumarsko-tehnička služba kod političke uprave* u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. Visoki sabore! Odbor kombinovani od odbora za proračun i rasudbu zemaljskih računa i od odbora za narodno gospodarstvo it. d. rasbravio je u današnjoj sjednici osnovu zakona, kojim se preinačuju odnosno nadopunjuju neke ustanove zakona od |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 4 <-- 4 --> PDF |
- i 54 22. siječnja 1894., kojim se uređuje šumarsko-tehnička služba kod političke uprave u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji i prihvatio ju je sa malim preinakama, te predlaže visokom saboru ovako preinačenu osnovu zakona na prihvat.* Podjedno predlaže odbor visokom saboru na prihvat slijedeći zaključak: „Poziva se kr. zemaljska vlada, da uvažujući potrebe službe kod popunjenja činovnih razreda svega stručnotehničkog osoblja nastoji održati ono razmjerje, što postoji između pojedinih činovnih razreda kod zemaljskih činovnika drugih grana." U Zagrebu, 12. srpnja 1918. Predsjednik : Izvjestitelj : Vaša Muačević v. r. Dr. Franjo Poljak v. r. Zakon od o preinaci zakona od 22. siječnja 1894., kojim se uređuje šumarsko-tehnička služba kod političke uprave u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. § 1; Na čelu šumarskog odsjeka kr. zemaljske vlade stoji kr. zemaljski šumarski nadsavjetnik uz koga izvršuju službu kr. zemaljski šumarski savjetnici i kr. zemaljski šumarski nadzornici. §2. Poslove šumarsko-tehničkog izvjestitelja kod kr. župa nijskih oblasti izvršuju kr. šumarski nadzornici I. razreda, odnosno kr. šumarski nadzornici II. razreda, a kod kr. kotarskih oblasti kr. šumarski nadzornici II. razreda, odnosno kr. šumarski nadpovjerenici i kr. šumarski povjerenici. § .. Kod kr. kotarskih oblasti ustrajaju se mjesta nadlugara I. razreda sa plaćom godišnjih jedna hiljada i četiri stotine * Nabrajanje malih preinaka je ovdje ispušteno. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 5 <-- 5 --> PDF |
- Î55 — (1.400) kruna, zatim nadlugara II. razreda sa plaćom godišnjih jedna hiljada i tri stotine (1300) kruna, te nadlugara 111. razreda sa placom godišnjih jedna hiljada i dvije stotine (1.200) kruna. Četiri godine, nakon što ovaj zakon stane na snagu, moći će nadlugarom biti imenovan samo onaj, koji je svršio nadlugarski tečaj i s uspjehom položio ispit. Nadlugari mogu biti imenovani šumarskim akcesistima u XI. činovnom razredu, ako služe neprekidno bar dvadeset godina u zemaljskoj šumarskoj službi. § 4. Kategorije službe zemaljskih šumarsko-tehničkih činovnika i službenika sadržaje prilog A. ovog zakona. Šumarsko tehničko osoblje uvršćuje se u poseban status zemaljskih urednika i službenika. §5. Kr. zemaljskog šumarskog nadsavjetnika i kr. zemaljske šumarske savjetnike imenuje kralj na predlog bana. Ostale šumarsko-tehničke činovnike i nadlugare imenuje ban. §6. Oni činovnici, koji su namješteni na temelju ustanove § 14. zakona od 22. siječnja 1894., kojim se uređuje šumarsko- tehnička služba kod političke uprave u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, mogu biti imenovani također u IX., VIII. i VII. činovni razred. § 7. Ustanova § 6. alineja druga zakona od 22. siječnja 1894., kojom se uređuje šumarsko-tehnička služba kod političke uprave u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, stavlja se izvan snage. §8. Šumarskim vježbenicima pripada pripomoć od godišnjih jedne hiljade i dvije stotine (1.200) kruna. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 6 <-- 6 --> PDF |
156 §9. Rada ovaj zakon slane na snagu, imenovati će se nanovo cijelo zemaljsko šumarsko-tehničko osoblje. Činovnici i službenici, koji bi uslijed novoga naimenovanja došli u niži činovni razred, nego li su ga imali prije naimenovanja, ili manju plaću, nego li su prije naimenovanja iznosila njihova u mirovinu uračunljiva beriva, zadržati će svoj prijašnji čin i svoja prijašnja beriva, a višak valja kod odmjerenja mirovine smatrati u mirovinu uračunljivim doplatkom. § 10. Svi zakonski i naredbeni propisi, koji se kose s ovim zakonom, stavljaju se van snage. § .- Provedba ovoga zakona povjerava se banu kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Prilog A. k § 4. zakona. Kategorije službe zemaljskih šumarsko-tehničkih urednika i službenika. L3 Či3 Svojstvo činovnika i službenika novni Opaska razred a) Strukovni činovnici : 1. Zemaljski šumarski nadsavjetnik . . V. 2. Zemaljski šumarski savjetnik . . . VI. Zemaljski šumarski nadzornik . . . 3. VII. Šumarski nadzornik I. razreda . . . 4 Šumarski nadzornik II. razreda . . VIII. Uredovno odijelo odnosno 5. Šumarski nadpovjercnik IX. p usai za odijelo prema ustanovama § 10. zakona od 20. 6. X. kolovoza godine 1894. o ure 7. đ» nju beriva zemaljskih ureb) Pomoćni činovnici: dnika i službenika u kraljevi 1. XI. nama Hrvatskoj i Slavoniji Zbornik g 1894 , komad XV. c) Službenici : broj 53. 1. 2. 3. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 157 — Obrazloženje k osnovi zakona, kojim se preinačuju, odnosno nadopunjuju neke ustanove zakona od 22. siječnja 1894. kojim se uređuje šumarsko-tehnička služba kod političke uprave u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. Prvi put je šumarsko tehnička služba uređena prije 24 godine zakonom od 22. siječnja 1894., kojim se uređuje šumarsko-tehnička služba kod političke uprave u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. Premda je tim zakonom šumarsko-tehnička služba organizovana na onim istim principima, na kojima je u drugim državama već mnogo ranije bila uređena, i premda se odmah na početku pokazalo povoljno djelovanje tog zakona na polju javne političke uprave, ipak su se već nakon nekoliko godina pokazali nedostatci, naročito u pogledu uređenja konkretualnog stanja šumarsko-tekničkih urednika i službenika, koji su bili glavna zapreka, da se šumarsko-tehnička služba nije mogla razvijati prema napretku vremenu. To je i sasvim razumljivo, jer je kod prvog stvaranja zakona imao zakonodavac pred očima posve druge prilike, nego li su tečajem vremena nastale, a nedostajalo je i nužno iskustvo, po kojem bi se mogli predvidjeti svi oni momenti, koji su mogli biti, a faktično su i bili od odlučnog utjecaja po razvitak šumarsko-tehničke službe. Za upoznavanje glavnih momenata, koji su od početka organizacije do danas sprjječavali evoluciju šumarsko-tehničke službe, te koji danas imperativno zahtjevaju neke preinake i nadopunjenja spomenutog zakona od 22. siječnja 1894., napomenuti je slijedeće. Citiranim zakonom imala se je šumarsko-tehnička služba urediti na modernoj podlozi, kako sut to prije učinile druge države, koje su već davno imale ustrojene svoje visoke Šumarske škole, I rečeni zakon — slijedeći savremeni princip, |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 158 — postavio je kao uvjet za prijem u zemaljsku šumarsku službu, potpunu akademsku obrazovanost (§ 6. zakona), koja se zahtjeva i za ostale autonomne strukovne činovnike: inženjere, liječnike veterinare i t. d. Da ta temeljna ustanova zakona uzmogne doći do praktične primjene, to je već u samom obrazloženju k tomu zakonu istaknuto, da te se što prije ustrojiti u zemlji šumarska akademija, iz koje će izlaziti podmladak za sumarsko-tehnicku službu. Nu jer u vrijeme stvaranja zakona nije bio dovoljan broj apsolvenata sa visokih šumarski škola, da bi se organizacija službe mogla u potpunom opsegu izvršiti, uvrštena je ustanova § 14. rečenog zakona, koja za prelazno doba od 10 god. dopušta, da se u zemaljsku šumarsku službu prime i oni, koji su svršili koje srednje šumarsko učitelište, nu pod uvjetom, da mogu u službi polučiti najviše mjesto X. čin. razreda. Ova zakonska ustanova bila je od odlučnog zamašaja i odredila je pravac cijelom kasnijem razvitku šumarskotehničke službe do današnjeg dana, i uzrokovala je sadašnje stanje, koje jednako tišti one, na koje se ta ustanova direktno odnosi, kao i sve ostale, koji posjeduju šumarsku akademsku naobrazbu. Naime kod prvog popunjenja mjesta šumarsko-tehničke službe, je radi pomanjkanja šumara akademičara, pošto se u zemlji nalazila samo srednja šumarska škola, postavljen u službu znatno pretežniji broj onih sa srednjoškolskom naobrazbom, koji prema citiranoj zakonskoj ustanovi nisu mogli polučiti čin viši od X. čin razreda. Tom stanju stvorenom prvim popunjenjem mjesta, odgovarao je prvi status, u kom je od 76 sistemizovanih mjesta otpalo 64 ili 84% na vježbenike, XI. i X. činovni razred, dok je samo 12 mjesta ili 16% otpalo na deveti i više činovne razrede. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 9 <-- 9 --> PDF |
- 159 — Nakon što je godine 1898. otvorena šumarska akademija u Zagrebu, primani su u zemaljsku šumarsku službu doduše samo visokoškolci bilo sa zagrebačke šumarske akademije, bilo s drugih visokih šumarskih škola, nu pridolaženjem njihovim, niti se je mijenjao niti se je obzirom na citiranu ustanovu § 14. mogao na bolje promijeniti status šumarskih tehničara, jer pošto oni, na koje se odnosila ta ustanova (§ 14.), nisu mogli napredovati dalje od X. čina, to se ni njihova mjesta nisu mogla isprazniti redovitim načinom, a posljedica je bila, da su i apsolventi visokih šumarskih škola morali po 5—7 godina čekati kao vježbenici, dok su mogli doći u ispražnjeno mjesto XI. činovnog razreda, a to se isto događalo i kod prelaza iz XI. u X. činovni razred. S druge opet stane citirana zakonska ustanova (§ 14.) stvorila je nepravedan i neodržljiv odnošaj i za šumare srednjoškolce, koji niti nakon 40 godišnjeg revnog i požrtvovnog službovanja ne mogu u službi napredovati dalje od X. činovnog razreda. Takovo ograničenje ne postoji niti kod jedne druge činovničke kategorije, za koje se jednaka i manja obrazovanost zahtjeva. Prema tome već obična pravednost i interes službe zahtjeva, da se ta zakonska ustanova, koja znatnom dijelu šumarskih tehničkih urednika oduzima mogućnost napredovanja u službi dalje od X. čina, što prije promijeni. Posljedice razloženog nepovoljnog stanja konkretualnog statusa zemaljskih šumarskih tehničara nisu mogle izostati. Već je više godina proteklo, a da se nije mogao dobiti pomladak u službi. Pokušalo se s raspisom natječaja za mjesta X. čina, što je takodjer ostalo bez uspjeha, jer se pomladak sasvim odvratio od zemaljske šumarsko-tehničke službe i tražio namještenje kod imovnih općina, u državnoj šumarskoj službi itd., gdje je .nalazio daleko povoljnije uvjete za napredovanje u službi i gdje povrh toga uz redovita beriva pripadaju i znatna nuzberiva (deputat na zemljištu, ogrijevna drva i druge pogodnosti.) Samo oni, koji ne mogu naći |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 160 drugo namještenje, stupaju u zemaljsku šumarsku službu, koja prema tome — umjesto da bira i okuplja najvrsnije sile — mora se zadovoljiti s onima, koji tek od nužde stupaju u nju. Razumljivo je, da su ove prilike morale izazvati potištenost i nezadovoljstvo sa svojim položajem kod onih, koji se već nalaze u zemaljskoj šumarskoj službi. Dok je s druge strane pomanjkanje pomladka i padanje broja šumarskih tehničara moralo zadavati ozbiljne brige za daljnji opstanak i razvitak šumarsko-tehničke službe. Kod sastavka ove zakonske osnove rukovodi ovu kr. zemaljsku vladu težnja, da se po primjeru ostalih strukovnih grana, koje su već uređene ili su na putu, da budu uređene, i šumarska struka postavi na čvršću i stalniju podlogu, koja će joj za dulji niz godina osigurati ne samo povoljniji napredak, nego i mogućnost, da se podigne na onu visinu, koju prema svojoj važnosti u narodnom gospodarstvu našem treba da zauzme. Razloživši ovim u glavnom one momente, koji su bili odlučni za sastav same osnove, prelazi se u slijedećem na pojedine ustanove, dok će se na koncu obrazloženja istaknuti financijalni momenat kod uređenja šumarsko-tehničke službe. ad § 1. Za bolje razumijevanje preinaka i nadopunjenja, koja su sadržana u prvom §-u zakonske osnove, nužno je, da se u kratkim potezima označi zadatak šumarsko-tehničke službe u opće, a šumarskog odsjeka kr. zemaljske vlade napose. Prema najnovijim statističkim podacima zapremaju šume u Hrvatskoj i Slavoniji od 2,480.881 kat. jutara ili 33.7./0 sveukupne površine. Ova znatna površina, te velika vrijednost šuma označuje ujedno važnost šumskog gospodarstva i šumarske politike po kulturni i gospodarski napredaknarodno blagostanje zemlje. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 11 <-- 11 --> PDF |
_ 161 — Od spomenute šumske površine otpada 661.356 kat. jutara na 10 krajiških imovnih općina. Za upravu ovog velikog narodnog imetka namješteno je kod imovnih općina 165 šumarskih stručnjaka i inog strukovnog osoblja te 7—800 službenika, nu vrhovnu upravu i nadzor nad sveukupnim službovanjem i gospodarenjem vrši kr. zemaljska vlada putem šumarskog odsjeka. Ako se uzme u obzir, da svih deset imovnih općina iskazuju primjerice za god. 1913. — t. j . u redovitim prilikama — godišnji prihod od preko 14,000.000 K, a rashod preko 8,000.000 K, dok im gotovina iznaša preko 60,000.000 K (a sada su sve te brojke znatno veće), te ako se uzme dalje u obzir, da znatni novčani prihodi krajiških imovnih općina potiču od šuma i racionalnog šumskog gospodarstva i da su rashodom označene mnoge i važne investicije gospodarske i prosvjetne naravi na teritoriju bivše vojne krajine, i ako se konačno uzme u obzir, da sva ta raspoložba t. j . cjelokupni gospodarski rad i život imovnih općina zavisi od odobrenja kr. zemaljske vlade, to je tim dovoljno označeno djelovanje i zadatak šumarskog odsjeka u tom pravcu. Druga zadaća šumarskog odsjeka, dotično šumarskotehničkog osoblja, obuhvaća djelovanje na polju javne političke uprave, poglavito na promicanje i unapređenje sveukupnog šumskog gospodarstva i lovstva, zatim poslove glede izvršivanja šumsko-redarstvenog nadzora, nadalje poslove oko uređenja bujica i pošumljenja krasa, za koje se godišnje troši oko 150.000 K, a koje se neposredno vrši po šumarsko-tehničkim organima. Isto tako se po tim organima neposredno vrši i stručna uprava i šumsko gospodarenje u ukotarenim šumama općinskih i zemljišnih zajednica, kojih ima 1.508, a na koje otpada površina od 451.635 kat. jut. šumskog posjeda. Važnost ovog djelovanja dovoljno opravdava, da se predstojnik šumarskog odsjeka kao najviši predstavnik šumarstva u zemlji, koji po svom položaju najveću odgovornost |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 12 <-- 12 --> PDF |
- 162 — nosi za neprocjenivo narodno blago, koje je u šumama sadržano, i u kojem narod ne nalazi samo izvor svog materijalnog blagostanja, već iz kojeg crpe veliku snagu za svoj kulturni i prosvjetni napredak bude uz promjenu dosadašnjeg naslova postavljen u V. činovni razred. ad § 2. Ustanovom § 2. ima se omogućiti, da se županijski šumarski tehnički izvjestitelj može unaprediti u VIII. i VII. činovni razred (dok su sada u IX. i VIII.), a šumarski tehnički izvjestitelji kotarskih oblasti, da mogu polučiti mjesta do uključivo VIII. činovnog razreda, slično kako to postoji i kod ostalih činovničkih kategorija. Ako se uvaži, da preko 80% šumarskih tehničkih urednika služi kod županijskih i kotarskih oblasti, tad biva jasno, da će se ovom ustanovom poboljšati prilike pretežnog broja šumarskih tehničara političke uprave. ad § 3. Ustanovama § 3. ustrajaju se kod kotarskih oblasti mjesta nadlugara I., II. i III. razreda, te im se određuje plaća od 1.400 K, 1.300 K i 1.200 K. Ova povišica plaće prama dosadašnjim plaćevnim stepenima od 900, 800 i 750 K opravdana je s naslova promjenjenih životnih prilika, kao i s razloga, što je nadlugarska služba kod kotarskih oblasti skopčana s velikom odgovornosti, te znatnim poteškoćama i naporom, koji donosi pretežno vanjsko uredovanje kr. nadlugara. Za imenovanje nadlugarom zahtijeva se sada, da je dotični položio ispit za lugarsku odnosno šumarsku tehničku službu. U buduće moći će nadlugarsku službu polučiti samo onaj, koji je s uspjehom svršio nadlugarski .tečaj. Ovim tečajem ima se podići niveau stručne i opće inteligencije nadlugarskog osoblja i osposobiti ih, da pored šumsko-redarstvene službe, uzmognu prema uputama šumsko |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 13 <-- 13 --> PDF |
- 163 upravnih urednika, vršiti lakše poslove šumsko-gospodarstvene naravi i ove odteretiti od više mehaničkog rada. Budući da nadlugarski tečaj, - koji će predvidno trajati dvije godine — još nije osnovan, to se zakonom pridržava rok od 4 godine, u kom će se uz dosadašnje uvjete moći namještati nadlugarsko osoblje, kako se ne bi prekinuo nužni kontinuitet kod popunjivanja mjesta. Ujedno se ima zakonom omogućiti, da nadlugari, koji služe bar 20 godina u zemaljskoj šumarskoj službi, mogu biti imenovani šumarskim akcesistima XI. činovnog razreda, slično kako je to učinjeno u građevnoj službi za osoblje jednake kvalifikacije. Ovakovo uređenje već davno postoji i u drugim državama, a opravdano je većom inteligencijom, koja će se postići nadlugarskim tečajem, kao što i dugogodišnjom revnom i uspješnom službom. Više je od praktične i moralne vrijednosti, da razlika u plaći čini i razliku u naslovu. . ad § 4. Prema sadašnjem uređenju postoje za šumarsko-tehničke urednike tri razna statusa i to poseban za kotarske oblasti, poseban za županijske oblasti, dok činovnici šumarskog odsjeka kr. zemaljske vlade spadaju u zajednički status sa perovodnim činovnicima zemaljske vlade. Neshodnost ovakove razdiobe jedne te iste činovničke kategorije u tri različita statusa, pokazuje se već na prvi pogled, a naročito se očituje među inim još u tom, što skoro za svaki činovni razred postoje različiti naslovi. - Stapanje triju statusa u jedan zajednički, kakov već postoji i za druge činovničke kategorije, nužno zahtjeva i promjenu naslova kod pojedinih činovnih razreda, kako je označeno u prilogu A) k ustanovi § 4, : |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 14 <-- 14 --> PDF |
- 164 — ad § 5. Ustanovom sadržanom u § 5. zakonske osnove, samo se u toliko mijenja dosadašnji postupak, što i imenovanja nadlugara prelazi na bana, dok ih sada imenuju veliki župani. Ova promjena nužna je stoga, što se ovom zakonskom ustanovom uspostavljaju tri razreda nadlugarskih mjesta, a i drugi praktični obziri to nužnim čine, naročito pak mogućnost, koja se tim postavlja, da se s imenovanjem jednih spoji premještenje drugih nadlugara, kad to interesi službe iziskuju, a to nije moguće, dok pravo imenovanja i premještenja ne leži u jednim rukama. ad § 6. Već je u općem dijelu ovog obrazloženja istaknuto, kako je nepravedna ustanova § 14. citiranog zakona od 22. siječnja 1894. za znatan dio šumsko-tehničkih urednika, jer im se ni uz najrevnije i najuspješnije službovanje ne dopušta napredovanje u službi dalje od X. činovnog razreda. Ovakovo stanje, da činovnici tako reći počinju i svršavaju svoju 40 godišnju službu sa X. činovnim razredom, ne može se ni s materijalnog, a još manje s moralnog gledišta opravdati, pogotovo ako se uvaži, da takova ustanova kod ni jedne druge činovničke kategorije bilo. s istim ili nižim obrazovanjem nije uzakonjena. Ovaj zapostavljeni položaj znatnog dijela zemaljskih urednika morao je izazvati potištenost i nezadovoljstvo u službi, a time i mnogobrojne predstavke i molbe, da se ova nepravda u interesu same službe što prije sanira. Prema tome je samo postulat pravednosti a i diktat savremenih životnih prilika, da se potraži šira podloga i da se označenom dijelu šumarskih tehničara omogući postepeno napredovanje u IX., VIII. i VII. činovnom razredu. ad § 7. Ustanova druge alineje § 6. spomenutog zakona od 22. siječnja 1894., po kojoj se za polučenje IX. i viših či |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 165 ilovnih razreda, osim akademske stručne obrazovanosti i osim državnog ispita, koji se polaže nakon dvogodišnje šumarske prakse, zahtijeva još najmanje osam godina praktične šumarske službe, mogla je imati kod prve organizacije službe svog temelja, dok je danas postala bezpredmetnom, jer se kontinuitet šumarsko-tehničkog osoblja po predloženoj zakonskoj ustanovi uspješno postavlja i bez te ustanove, pak se stoga ukazuje uputnim, da se ta ustanova stavi van snage to prije, što ni kod jedne kategorije ne postoji takva ili slična ustanova. ad § 8. Slično kako to postoji kod drugih strukovnih grana, ima se prema ustanovi § 8. ove zakonske osnove i šumarskim vježbenicima dopitati pripomoć od godišnjih 1.200 kruna. ad § 9., 10. i 11. Na ostale ustanove t. j. na ustanove §§ 9. i 10. nema se ništa osobita primjetiti, jer su to običajne prelazne ustanove dok §11 . sadrži odredbu glede provedbe ovog zakona. Prema zakonu o proračunu za potrebe nutarnje samouprave kraljevina Hrvatske i Slavonije za godinu 1914./15. je osjegurano za pokriće troškova zemaljske šumarske službe svota od 283.110 K. Prema predležećoj zakonskoj osnovi i priležećem obračunu iznašali bi troškovi organizacije zemaljske šumarske službe ukupno 337.185 K. Prema tome je potrebno samo za 55.075 K više, nego li je bilo predviđeno u proračunu za godinu 1914./15. * Ovaj zakon o novom uređenju šumsko-tehničke službe kod političke uprave u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji prihvaćen je po visokom saboru bez rasprave. Kako vidimo, ovim zakonom provedena je reorganizacija samo u osobnom pitanju. U koliko moraju svi šumari pozdraviti ovu reorganizaciju, jer se s njom i za šumare otvara V. činovni razred i jer se njom ispravlja pogrijeska |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 16 <-- 16 --> PDF |
- 166 zakona od 22. siječnja 1894. o unapređenju šumara srednjoškolaca, toliko je za požaliti, da o toj osnovi nisu mogli doznati pravovremeno širji šumarski krugovi, pače niti članovi upravnog odbora šumarskog društva, jer bi se.njom u ovaj čas, kada šume u državnom kućanstvu igraju važnu ulogu, dalo jamačno nešto postići i u stvarnom, a ne samo u osobnom pogledu. Hidroliza celuloze i drva. Prema: Dr. Fnk Hâgglund: Die Hydrolyse derZellulose und des Holzes, izaš´o u „Sonderausgabe aus der Sammlung chemischer und chemisch-technischer Vortrâge. Band XXII./II. 191x, obradio: Žarko Miletič, kr. šum. inž.-pristav. (Svršetak). Kako smo u uvodu spomenuli, hidroliza celuloze tijesno je spojena sa onom drva. Braconnot-ovi pokusi pobudiše svojevremeno radi toga toliku pažnju, jer se ponadaše tim postupkom naći nove puteve za proizvodnju alkohola. Od toga doba mnogo je pokušavano djelovanjem koncentriranih i razvedenih kiselina na drvo postići njegovu inverziju u slador. Nu sve to nastojanje bilo je više empiričko. Tek istraživanja Carsonova dozvoliše nam uvid u konsistuciju drva, te na tom osnovu, kao i spoznaji o hidrolizi celuloze, možemo granice očekivane množine sladora bar donekle približno ustanoviti. Svi pokusi baziraju na tome, što najjeftiniju surovinu, a to je piljevina, uzimamo kao ishodište za proizvodnju sladora, odnosno žeste (C2H5OH.) U niže priopćenim podacima o sastavu drva, kaopokusima o njegovoj pretvorbi u slador, ograničit ćemo se u glavnom na crnogoricu, i to na smreku (jelu) i bor. 1. Sastav drva. O sastavu raznih vrsti drva imamo mnogo istraživanja, od kojih spominjemo Mullerova (Schwalbe, Die Chemie der Zellulose). |