DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 178 — čuvati i njegovati sredozemna flora. U prilog tome dolazi blizina grada sa novim modernim hotelom, i sa vrlo zgodnim pomorskim svezama, zatim blago podneblje zimi. a ljeti manja vrućina nego li po ostalim mjestima u pokrajini, radi zapadnih vjetrova (osobito „maištral"), koji znatno ublažuju ljetnu sparinu. Napokon blizina vrha Sv/ Ilije (vrh od Pelješca — Monte Vipera) dolazi u prilog tomu, pošto je ovo brdo za botaničara od osobite važnosti, pa i opstanak mnoštva vertikalnih i horizontalnih špilja (Strečica kod Korčule, Samograd kod Račišća i mnoge druge), koje većim djelom još nijesu proučene, premda imadu veću važnost za zoologa negoli za botaničara. Ostale potrebite udesbe, kao n. pr. botanički zavod, botanički vrt sa rasadnikom, stručna biblioteka eventualno jedna postaja za aklimatizaciju i t. d. dale bi se s vremenom urediti. * 1 na otoku Mljetu je flora osobito bujna, tako da se malo razlikuje od korčulanske. Najbolje je vegetacijom obrastao zapadni kraj otoka, koji je vrlo lijep i zanimljiv. Mljet je još jedan od šumovitijih otoka na Jadranu, i ako su šumski požari dosta toga već uništili. Zadnjih godina je dvorski savjetnik7 A. von Guttenberg objelodanio jednu vrlo interesantnu studiju o državnoj šumi na otoku Mljetu pod naslovom „Der Staatsforst Meleda". Uz mnoge već spomenute/ biljke u parku Hoberu, spominje još i slijedeće : Ornus europaea, Ostrya capinifolia, Vitex Agnus castus, Rhamnus frangula, Erica carnea, Paliurus aculeatus, Quercus pubescens, Ophrys apiferamnoge druge, koje se sve nalaze također i na otoku Korčuli. * I otok Lastovo se ponosi sa ljepotom svog zaljeva zvanog „Jezerq", čije su obale i brežuljci također obrasli bujnom vazdazelenom šumom. * * |