DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 24 <-- 24 --> PDF |
- 174 lazio sa predmnijeve, da uslijed djelovanja klorovodika nastaje kao i prema Girard-u hidroceluloza, koja se zagrijavanjem pod tlakom dade lakše pretvoriti u slador, nego li nepromijenjena celuloza; jesu li H Cl-pare dovoljno vremena djelovale, uspjelo mu je 33° 0 sladora dobiti. Djeluju li klorovodične pare uz visok tlak i visoku temperaturu na drvo, to već iza sasma kratkog vremena dobiva jednake ili što više, još veće količine sladora, nego li kod redukcije uz običnu temperaturu. Djelovanjem plinovite sumporaste kiseline dobiva kod prve reakcije 18-8%, a kod druge 25,3°/0 sladora od početne množine surovine. Pretvorba u alkohol nije tako potpuna, kao ona pomoću razređene sumporne kiseline. Hâgglund je istraživao djelovanje plinovite solne kiseline; djelovanjem konc. solne kiseline na drvo za vrijeme od pola sata i kod 100°C, uspjelo mu je iz tone suhog drveta proizvesti 60—70 1. alkohola. Zaključak. Sakupimo li sve podatke o hidrolizi .drva ujedno, to dolazimo do slijedećih zaključaka: 1. Djelovanjem sedmerostruke množine 70° /o sumporne kiseline kod obične temperature, moguće je celulozu i ugljične hidrate rastopiti. Razrijeđenjem sa vodom na odgovarajuću koncentraciju kiseline i zagrijavanjem otopine, možemo skoro kvantitativno prevesti drvo u slador. Uz manje količine kiseline cijela reakcija ide mnogo tromije ; želimo li to zapriječiti, to moramo raditi uz višu temperaturu, nu u tom slučaju dobijemo manju količinu sladora. Cijeli je postupak radi velike množine potrošene kiseline gospodarski neracionalan. 1. Hidroliza drva pomoću razređenih kiselina daje kod prve reakcije uz povoljne prilike kojih 20°/0 sladora, ili nakon vrijenja 8-5 1. čistog alkohola iz 100 kg suhog drva. Ekonomičnost toga postupka osniva se na niskim cijenama su> |