DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 173 podarstvenost cijelog postupka pretvorbe drva u slador pomoću razređenih kiselina, ovisi o koncentraciji sladorne otopine, te je Hagglund ustanovio, da odnošaj drva prema kiselini smijemo još na 1:3 sniziti, a da ne dobijemo manjih količina alkohola. Na taj način uspjelo mu je kod 175° C iz 1000 kg apsolutno suhog drva proizvesti 87 litara čistog alkohola (8-7°/0.) Množinu kiseline još dalje umanjivati nije uputno, jer ide na štetu množine dobivenog sladora. C) Pretvorba u slador sa otopinom kalcijevog bisulfita. Hagglund je dokazao (1915.), da kod dobivanja celuloze iz drva kuhanjem sa otopinom kalcijevog bisulfita, ovaj ne djeluje raztvarajući na celulozu, nego samo otapa ostale ugljične hidrate, bez obzira na to, da li se nalaze u drvu kao glukozidi ili polisaharidi. U posljednje vrijeme prerađuju sladore sulfitore izlužine u alkohol, zato ćemo uvjete po mogućnosti što potpunije inverzije sladora u alkohol, u kratko spomenuti. Djelovanjem otopine kalcijevog bisulfita rastapa se lignin, stvarajući kisele kalcijeve ligno-sulfo-soli. Usporedo sa tim procesom otapanja raste i sadržaj sladora u otopini. Brzina inverzije bazira na sadržaju slobodnih vodikovih iona u sulfitorovoj rastopini, koja je tim veća, što ima više slobodnog S02. Tvorba sladora vrlo je ovisna o temperaturi. Množina alkohola, koju dobijemo izluživanjem 1000 kg drva, iznosi najviše 40 litara, no kako polovica izlužine ostane u celulozi, možemo u najboljem slučaju računati sa 20 1. alkohola iz 1000 kg suhog drva. D) Ostale metode dobivanja sladora iz drva. Ovamo ubrajamo u prvom redu postupak, kod kojeg plinovi djeluju na drvo. Classen je dao patentirati svoju metodu, kod koje pare anhidrida sumporne kiseline prevađaju drvo u slador. Neumann je pokušavao pretvoriti drvo u slador pomoću plinovite solne kiseline. Kod toga je po |