DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 19 <-- 19 --> PDF |
- led množina sladora onoj, koju je Klason pronašao. Glukoza nije pronađena među tim sladorima. Kako kod hidrolize celuloze dobivamo samo glukozu, vidimo iz ovoga, da kod kuhanja drva sa sulfitom, celuloza ne trpi nikakovih gubitaka. Mnijenja o tome, u kojoj se formi ugljični hidrati u drvu nalaze, vrlo su podijeljena. Pojava, da sladore možemo iskuhavanjem u vodi izlužiti, govori protiv predmnijeve, da su sladori sa ligninom vezani, premda se ne može poreći, da kipuća voda ima snažno hidrolitičko djelovanje. Najvjerojatnijim se čini Schwalbe-ova predmnijeva, da se sladori, koji u obliku soka uđu u celulozin skelet, tamo anhidriraju u poliozu, koja je opet u vodi teško topiva, a i vrlo fino razdijeljena, te uslijed toga ne može voda na nju djelovati. 2. Pretvorba drva u slador. a) Pomoću koncentrovanih kiselina. Istodobno sa pokusima o djelovanju sumporne kiseline na celulozu, istraživao je Braconnot i njeno djelovanje na drvo, te je i kod toga dobio znatnih množina sladora. Tribouillet upotreblavao je na 100 dijelova piljevine 110 dijelova konc. sumporne kiseline. Nakon dulje vremena otopina bi vodom razrijeđena, zagrijana, neutralozovana i ukuhana. Na taj način uspjelo je 80—90% drva u topive proizvode prevesti, iz čega su 60% sladora mogli izlučiti. Djeluje li 78—93% sumporna kiselina kod 10—40°C na drvo, to prema Ekstromu nastaje meduproizvod razgradnje, kojega je on imenom „acido—celuloze" označio; razredimo li otopinu vodom, to se taj meduproizvod slegne; Ekstrom ga smatra jedinstvenom tvari sa karakterom kiseline, ali bez aldehidnih svojstava. Kuhanjem sa razređenom sumpornom kiselinom uz običan tlak, dobijemo tek neznatne količine sladora; uz povećani tlak je prelaz acido-celuloze u slador potpun. Na taj način uspjelo mu je 50—75% sladora iz drva |