DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1918 str. 5 <-- 5 --> PDF |
posvema uništena. Iz svih sadanjih i prošlih prilika ovih čestica, koje je bilo moguće istražiti, moglo se je ustanoviti, da je zlo svuda i pojednako pokrenul o brštenje gusjenica. Drveće šumskih predjela, kojemu je oduzeto proljetno lišće, potjeralo je iste godine i po drugi put; ovo novo lišće pako napala je medljika i time zlo bitno povećala. Posvemašnje uništenje našli smo tako rekuć bez iznimke na niže ležećim i uslijed toga vlažnijim površinama. Pošto je u razini spomenutih hrastila vrlo mala razlika, to se raspoznavaju poplavne od manje poplavnih površina poglavito po rastlinama. Dok na gredama nalazimo rastline umjereno vlažnih šuma, dotle na vlažnijim površinama vidimo uz grmlje Genista elatior i Rubus caesius, Chrvsanthemum uliginosum, na posve vlažnim površinama pako pojavljuje se na mjesto ovih, rijedko stojeći primjerci Polygonum mite Schrk, Gnaphalium uligihosum i Scutellaria hastifalia. Na poslijednjim površinama je 80—907„ hrastika posvema uništeno. (U imovnoj šumi Smogna i 300—400 godišnji hrastići). Akoprem lužnjak na poplavnim, niskim površinama izvrsno uspjeva, kako to dokazuju glasoviti slavonski hrastici, pokazuje nedvojbeno ova okolnost, koja se posvuda opetuje, da od gusjenica i poslije toga od medljike napadnute šume, pošto su u cijelomsvom životnom djelovanju oslabljene, ne podnašaju odviše poplavno tlo. U spomenutim šumama povećalo je ovo djelovanje to, što je poplava godine 1915. i 1916. bila izvanredno velika, te je trajala skoro šest mjeseci (od listopada do ožujka). Ovu predpostavu potkrijepljuje i to, što je u zapadnim, više ležećim predjelima nadšumarskoga ureda u Vinkovcih zlo u manjem stepenu tako, da se ovdje jedva opažaju posvema uništeni hrastici, akoprem je i tu bilo gusjenica i medljike. Ovu istu predpostavu potkrijepljuje ali i ta okolnost, što se — prema dalje navedenom na pod |