DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1918 str. 5     <-- 5 -->        PDF

posvema uništena. Iz svih sadanjih i prošlih prilika ovih
čestica, koje je bilo moguće istražiti, moglo se je ustanoviti,
da je zlo svuda i pojednako pokrenul o brštenje gusjenica.
Drveće šumskih predjela, kojemu je oduzeto proljetno lišće,
potjeralo je iste godine i po drugi put; ovo novo lišće pako
napala je medljika i time zlo bitno povećala.


Posvemašnje uništenje našli smo tako rekuć bez iznimke
na niže ležećim i uslijed toga vlažnijim površinama.
Pošto je u razini spomenutih hrastila vrlo mala razlika, to
se raspoznavaju poplavne od manje poplavnih površina poglavito
po rastlinama. Dok na gredama nalazimo rastline
umjereno vlažnih šuma, dotle na vlažnijim površinama vidimo
uz grmlje Genista elatior i Rubus caesius, Chrvsanthemum
uliginosum, na posve vlažnim površinama pako pojavljuje
se na mjesto ovih, rijedko stojeći primjerci Polygonum
mite Schrk, Gnaphalium uligihosum i Scutellaria
hastifalia. Na poslijednjim površinama je 80—907„ hrastika
posvema uništeno. (U imovnoj šumi Smogna i 300—400
godišnji hrastići).


Akoprem lužnjak na poplavnim, niskim površinama izvrsno
uspjeva, kako to dokazuju glasoviti slavonski hrastici,
pokazuje nedvojbeno ova okolnost, koja se posvuda opetuje,
da od gusjenica i poslije toga od medljike napadnute
šume, pošto su u cijelomsvom životnom
djelovanju oslabljene, ne podnašaju odviše poplavno
tlo. U spomenutim šumama povećalo je ovo djelovanje
to, što je poplava godine 1915. i 1916. bila izvanredno
velika, te je trajala skoro šest mjeseci (od listopada
do ožujka).


Ovu predpostavu potkrijepljuje i to, što je u zapadnim,
više ležećim predjelima nadšumarskoga ureda u Vinkovcih
zlo u manjem stepenu tako, da se ovdje jedva opažaju
posvema uništeni hrastici, akoprem je i tu bilo gusjenica
i medljike. Ovu istu predpostavu potkrijepljuje ali i
ta okolnost, što se — prema dalje navedenom na pod