DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1918 str. 4     <-- 4 -->        PDF

- 106


kao što je 60—80 godišnja šuma „Blata" i 40 godišnja
čestica „Malovanci", a i ine susjedne šume. Na presjecima
oborenih stabala moglo se je ustanoviti, da im je bio prirast
dosta redovit i snažan; tu i tamo pako (nedvojbeno u
godinama napadaja gusjenicai pao je naglo godišnji prirast.
Poslijednji nagli zastoj prirasta izražen je u vrlo uskom
godu, poslije česa je stablo uginulo. Bijel ovakovih stabala
je većim dijelom od korjena pa do vrha počela jednoličn o
gnjiti, što prouzrokuje Stereum hirsutum Fr., Daedalea
quercin a i ine gljive, koje se ne naseljuju kao parazitne
već kao saprophitne gljive u bijel drveća koje gine, ili je
već uginulo, da onda pomalo u srce prodru.


Na manje napadnutom drveću su svi dijelovi krošnje
još u životu, lišće je ali medljikavo, prirast deblovine ovakovog
drveća je naglo pao, ali deblovina još živi, nije gnjila.
30—80 godišnje šume spomenute površine sastoje se sa
vrlo malom iznimkom iz ovakovih žestoko napadnutih, još
živih i posvema izumrlih čestica. Može se reći, da su šume
većim dijelom god. 1914., 1915. i 1916. izumrle, i to pretežni
dio šumskog predjela Debrinje već god. 1914., naprotiv
šumski predjel Blata poglavito godine 1915. i 1916.
Na obišloj površini smo jedva našli posvema zdravi predjel


(n. pr. u Debrinji u blizini lovačke kuće). U šumi imovne
općine „Smogva" ima također u 300—400 godišnjim prastarim
hrasticima čestica, koje propadaju i koje su propale.
Strukovnjaci procjenjuju drvnu gromadu čestica slavonskih
državnih hrastika, koji na taj način propadaju, ili su
propali na 200—500 hiljada kubičnih metara.


Glede uzroka ovog zla je u prvom redu važno, što se
na području nadšumarskoga ureda vinkovačkoga propadanje
šume može opažati poglavito u istočno, niže ležečim šumarijama,
najjače pako u okolici spomenutih rijeka Bosuta i
Studve. Osim toga mogu se i na privatnim površinama izvjesni
stepeni razlikovati: na njekim česticama je šuma
zdravija, na drugim jače napadnuta te u velikim hrpama i