DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1918 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 141 uredniku
prepušta, da objam lista prema potrebi udesi tako, da se
proračunom ustanovljena svota ne bude morala prekoračiti.


2. Kao novi članovi prijavili su se slijedeći :
a) Ivo Bost o lic pravnik u Zagrebu javlja, da njegov šurjak
Anastas Petrov , šumar u Eski —Džumaji u Bugarskoj, želi postati
članom I. raz. počam od 1. I. 1917., te je za njega odmah uplatio
upisninu i članarinu za g. 1917. i 1918. (Uruč. br. 76.)
b) Žarko Miletić , kr. šumarski inžinir u Lipto Ujvâru želi biti
članom I. raz. počam od 1. I. 1917, te je odmah uplatio upisninu i
članarinu za g. 1917. (Uruč br. 81).
c) Dragutin H o p p, nadšumar vlastelinstva Daruvar — Sirač u
Daruvaru, želi biti članom I. raz. počam od 1. I. 1917., te je odmah
uplatio upisninu i članarinu za g. 1917. (Uruč br. 89.) Zaključeno je
jednoglasno, da se sva trojica primaju kao članovi društva.


3. Zemaljsko šumarsko društvo u Budapešti javlja dopisom od
31. listopada t. g. broj 2629, da će svoju ovogodišnju redovitu skupštinu
držati u Budapešti na 12. prosinca t. g. te poziva naše društvo
na sudjelovanje. (Uruč. broj 77). Umoljavaju se gg. podpredsjednici
Marino de Bona i Gjula Ullreich, da na rečenoj skupštini zastupaju
naše društvo.
4. P. n. g. Josip Jak ope c, kr žup. šumar, nadzor. I. raz.
postao je utemeljiteljem našega društva, uplativši na 5 VIII. t. g.
utemeljni prinos od 200 K, a osim toga po 50 K u društvenu Borošićevu
literarnu, te Kôrôskenijevu pripomoćnu zakladu. Odbor novog
utemeljitelja srdačno pozdravlja, a podjedno mu izriče zahvalu na
prinosima u spomenute zaklade.
5. Kotarska šumarija petrovaradinske imovne općine u Klenku,
dopisom od 5. VIII. t. g. pod brojem 369 moli; da bi šumarsko
društvo na temelju ustanove alin. 3. § 15. naredbe bana od 10. VII.
1917. broj X. — 22. 2000, kojom se prirod pšenice, raži, napolice,
ječma, zobi, i prosa g. 1917. stavlja pod odsvojnu zabranu, te određuje
njegova rekvizicija, nastojalo od kr. zemaljske vlade ishoditi
odredbu, kojom se među one, koji teško tjelesno rade, te stoga
imaju pravo za svoju osobu dobivati veće količine žitka ili brašna
nego li je za ostalo žiteljstvo određeno, uvršćuje također lugarsko
osoblje imovnih općina.
Opravdanost toga zahtjeva cbrazlaže time, da su lugari preko
objeda redovito odsutni od doma, a sobom ne mogu nositi nikakovog
kuhanog variva, a radi skupoće niti suhog mesa, slanine i slično,
nego se moraju prehraniti suhim kruhom, kojega uslijed toga moraju
puno više trošiti nego li ino žiteljstvo, koje može kod kuće objedovati.


Nakon dulje rasprave zaključeno je, da se iz u molbi navedenih
opravdanih razloga, te što je radi očuvanja šuma, koje su u ovo
ratno doba izvržene silnom napadaju, u općem interesu, da lugarsko
osoblje u svojoj napornoj službi ne smalakše fizički, kr. zemaljsku
vladu´predstavkom zamoliti, da za sve lugarsko osoblje svih šumoposjednika
izvoli odrediti, da ono ima za svoju osobu pravo na