DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1918 str. 36 <-- 36 --> PDF |
- 138 jeliti kr. šumarskom nadsavjetniku Juliju Ulreichu i kr. šumskoračunarskom nadsavjetniku Des i der u Diôssy u gradjanski ratni krst za zaslugu II. razreda, a kr. nadlugaru Nikoli Komadini gradjanski ratni krst za zaslugu IV. razreda. Imenovanja. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije imenovao je: kr. kotarskog šumara I. razreda Gasu Vaca kr. županijskim šumarskim nadzornikom II. r. u IX. činovnom razredu ostavljajući ga i nadalje na dosadašnjem mjestu službovanja kod kr. kotarske oblasti u Ivancu; nadšumare Blaža Ištakovićai Nikolu Abramović a šumarnicima u VIII. činovnem razredu, šumarsko pisarničkog oficijala Matu Medvedovića nadoficijalom u IX. Činovnom raziedu sa sustavnim berivima kod petrovaradinske imovne općine; kotarskog šumara Dušan a Zec a nadšumarom a IX. činovnom razredu sa sustavnim berivima kod II. banske imovne općine ; kot. šumare Filipa Stipčića, Stjepana Ferenčića, Emila Heraka, Antuna Muhvića, Miju Budiselića i Simeona Kritovc a nadšumarima u IX. činovnom razredu sa sustavnim berivima kod križevačke imovne općine; kotar, šumara Rad ivo j a Dmitrović a nadšumarom u IX. činovnom razredu sa sustavnim berivima kod I. banske imovne općine; kot šumare Mil ivo j a Kreča, Josipa Šušti ća i Levina Heisingera, nadšumarima u IX. činovnom razredu sa sustavnim berivima kod gjurgjevačke imovne općine; kotar, šumara Andriju Perušića nadšumarom u IX. činovnom razredu, šumarskog vježbenika Ivan a Draženović a kotarskim šumarom u X. činovnom razredu sa sustavnim berivima kod gradiške imovne općine; kot šumara Ivana Majstorovića nadšumarom u IX. činovnom razredu sa sustavnim berivima kod otočke imovne općine. Kr. ug. ministar za poljodjelstvo imenovao je kr. šum. inž, vježbenike Žarka Miletića i Boška Mihaldžića kr. šum. inž pristavima u X. činovnom razredu. Društvene vijesti. Dar Borošlćevoj i Koroškenijevoj zakladi. Gôsp. Josip Šustić nadšumar gjurgjevačke imovne općine darovao je povodom imenovanja nadšumarom 50 kruna Borošićevoj literarnoj, a 50 kruna Koroškenijevoj pripomoćnoj zakladi. Ugledali se u ovaj lijepi primjer i drugi. Sjednica upravljajućeg odbora hrv. slav. šumarskog društva od 5. prosinca 1917. Zapisnik o sjednici upravljajućeg odbora hrvatsko sla v. šum ars kog društva, koja je održana na5. prosinca 1917. u 3´/2 sati poslije podne u prostorijama šumarskog odsjeka kr. zemalj ske vlade u Zagrebu. Buduć je društveni predsjednik p. n. g Marko grof Pejacsevich bio radi neodgodivih posala zapriječen doći na sjednicu, to je brzojavno zamolio I. podpredsjednikap. n. g. Marinu de Bonu, da toj sjednici pred |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1918 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 139 — sjeda, a obdržavala se je u prisutnosti p. n. gg. II. podpredsjednika Gjule Ullreicha, tajnika Ante Kerna, blagajnika Ljudevita Szentgyôrgyija, te odbornika Vilima Dojk ovi ća, Rudolfa Ernyja, Dr. Gjure N en a die a, Dr. Andrije Petračića i Dragutina T r ô t z e r a. Svoju odsutnost su ispričali odbornici p n. gg. Dragutin Lasma n i Jaromir Viđale. Nakon pozdrava predsjedatelja, prešlo se je na dnevni red. Točka I. Čitanje i o vj erovlj en je zapisnika prošle sjednice. Tajnik pročitao je zapisnik sjednice od 4. kolovoza t. g., pak pošto nisu stavljene nikakove primjetbe, to su za ovjerovljenje izabrana gg. Rudolf Erny i Dr. Gjuro Nenadić. Točka II. Izvješće,o tekućem poslovanju. 1. Blagajnik izvješćuje, da je prigodom danas preduzete škontracije blagajničkog društvenog poslovanja konstatovano, da je stanje : a) društvene imovine 31.528 K 60 fil. b) Kôrôskenijeve pripomoćne zaklade. . . 15.218 K 40 fil. c) Borošićeve literarne zaklade 5.859 K 38 fil. Te gotovine su sve uložene koristonosno dijelom u vinkuliranim vrijednosnim papirima i uložnicama domaćih novčanih zavoda, a dijelom u obveznicama dosadanjih državnih ratnih zajmova. U ove potonje uloženo je od društvene imovine ukupno 3.900 K, a za sadanji VII. ratni zajam subscribirano je 500 K. Za imovinu pod toč b) spomenute pripomoćne zaklade nabavljene su iz njezine gotovine dvije 4´/2°/o založnice I. hrv. štedione u Zagrebu u nominali od 500 K. dakle za ukupno 1.000 K (al pari). Za imovinu pod toč. c) spomenute literarne zaklade, nabavljene su isto takove založnice i to 2 komada po 500 K i 3 komada po 200 K, dakle za ukupni normalni iznos od 1.600 K. Članarine I. razreda ima danas na dugu 1882 K i to bez one, koju duguju članovi koji se nalaze na ratištima, te koji će svoje dugovine vjerojatno u većem dijelu podmiriti, nakon što se budu opet povratili u svoje građansko zvanje. Članarine H, raz. ima danas na dugu samo oko 100 K. Izvješće uzima se do znanja. Nakon toga izvješćuje tajnik slijedeće. 2. Češko šumarsko društva je dopisom od 30. srpnja 1917. broj 77 pripćilo, da obzirom na sadanja teška vremena ne može k našoj redovitoj skupštini izaslati svoje zastupnike, te je podjedno zaželilo, da naš skupštinski rad bude što uspjeliji. Taj dopis stigao istom na 8. kolovoza t. g. — dakle poslije skupštine, te se stoga nije mogao priopćiti niti u skupštini, a niti u zadnjoj odborskoj sjednici. Uzima se do znanja. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1918 str. 38 <-- 38 --> PDF |
- 140 3. Valovnica o kućnoj najamnini u društvenoj zgradi „Šumarski donu za godinu 1918. podnesena je gradskom poreznom uredu na 12. studenoga t. g. pod uruč. brojem 75. Uzima se do znanja. 4. P. n. g. Danilo Šarić , kr. vojni računarski savjetnik u Zagrebu, je u kolovozu t. g. nakon smrti svoje supruge Mare, profesorice u zagrebačkoj ženskoj realnoj gimnaziji, koja je bila kćerka pokojnog katastralnog šumarskog nadzornika Josipa Ettingera, predao društvu 59 raznih njemačkih i hrvatskih knjiga, ponajvećma šumarskog i prirodoslovnog sadržaja, te njekoliko škatulja žira od raznih vrsti hrastova, sa zamolbom, da šumarsko društvo preuzme te stvari, koje potiču iz ostavštine spomenutog pokojnika, te da samo odluči, da li će mu za to štogod platiti i koliko ? Te stvari je kao knjižničar preuzeo odbornik g. Dr. Andrija P et račić, a izkaz o knjigama, koji je proveden pod brojem 88 predlaže se na uvid. Nakon dulje rasprave bude zaključeno, da se knjige i zbirka žira preuzme, nu obzirom na okolnost, što su te knjige većim dijelom danas već potpunoma zastarile i što društvo od mnog´h ima već njekoliko primjeraka, da se za nje može ponuditi.samo jedna stotina (100) kruna "0 tomu neka se spomenuti gospodin obavjesti, te ako je s tim sporazuman, neka mu se spomenuti iznos isplati. 5. Izvješćuje se, da je glasom priposlane osmrtnice umro na 19. listopada t. g. u Varaždinu, društveni član Stjepan Ray m an, kr. žup. šumar, nadzornik u 50. godini. — Uruč. br. 65. Društveni odbor kliče mu jednoglasno „Slava." Točka III. Rješenje prispjelih podnesaka. 1. Tajnik izvješćuje, da su na 1. rujna t. g. sve zagrebačke tiskare zajednički javile svojim mušterijama, da su radi neprestanog potkupljivanja proizvodnih troškova, prisiljene povisiti cijene knjigotiskarskim proizvodina, a napose je tiskara C. Albrecht, koja štampa „Šumarski list" i „Lugarski vjestnik" na 8. studenoga t. g. javila, da je počam od 1. studenoga prisiljena povisiti cijene za 30%- (Vidi uruč. brojeve 53. i 72). Budući nije logično, da bi povišice mogle vrijediti unatrag, što je na usmeno posredovanje tajnika uvidila također spomenuta tiskara, to je ona pristala, da se povišica ima računati istom od 1. siječnja 1918. Nakon dulje rasprave bje zaključeno, da se: a) obzirom na okolnost, što radi opće skupoće ne ima izgleda da bi koja druga tiskara htjela raditi uz niže cijene, priopćena povišica uzima do znanja ; i b) jer će time znatno poskočiti troškovi izdavanja spomenutih časopisa, to se objam Šumarskog lista ima smanjiti time, da se uzadnjem ovogodišnjem broju ne tiska uobičajeni „Izkaz članova"; zatim da se u tom broju zaključi izdavanje naredaba, te isto počam sa g. 1918. prethodno i do daljnje odredbe obustavi; te konačno se |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1918 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 141 uredniku prepušta, da objam lista prema potrebi udesi tako, da se proračunom ustanovljena svota ne bude morala prekoračiti. 2. Kao novi članovi prijavili su se slijedeći : a) Ivo Bost o lic pravnik u Zagrebu javlja, da njegov šurjak Anastas Petrov , šumar u Eski —Džumaji u Bugarskoj, želi postati članom I. raz. počam od 1. I. 1917., te je za njega odmah uplatio upisninu i članarinu za g. 1917. i 1918. (Uruč. br. 76.) b) Žarko Miletić , kr. šumarski inžinir u Lipto Ujvâru želi biti članom I. raz. počam od 1. I. 1917, te je odmah uplatio upisninu i članarinu za g. 1917. (Uruč br. 81). c) Dragutin H o p p, nadšumar vlastelinstva Daruvar — Sirač u Daruvaru, želi biti članom I. raz. počam od 1. I. 1917., te je odmah uplatio upisninu i članarinu za g. 1917. (Uruč br. 89.) Zaključeno je jednoglasno, da se sva trojica primaju kao članovi društva. 3. Zemaljsko šumarsko društvo u Budapešti javlja dopisom od 31. listopada t. g. broj 2629, da će svoju ovogodišnju redovitu skupštinu držati u Budapešti na 12. prosinca t. g. te poziva naše društvo na sudjelovanje. (Uruč. broj 77). Umoljavaju se gg. podpredsjednici Marino de Bona i Gjula Ullreich, da na rečenoj skupštini zastupaju naše društvo. 4. P. n. g. Josip Jak ope c, kr žup. šumar, nadzor. I. raz. postao je utemeljiteljem našega društva, uplativši na 5 VIII. t. g. utemeljni prinos od 200 K, a osim toga po 50 K u društvenu Borošićevu literarnu, te Kôrôskenijevu pripomoćnu zakladu. Odbor novog utemeljitelja srdačno pozdravlja, a podjedno mu izriče zahvalu na prinosima u spomenute zaklade. 5. Kotarska šumarija petrovaradinske imovne općine u Klenku, dopisom od 5. VIII. t. g. pod brojem 369 moli; da bi šumarsko društvo na temelju ustanove alin. 3. § 15. naredbe bana od 10. VII. 1917. broj X. — 22. 2000, kojom se prirod pšenice, raži, napolice, ječma, zobi, i prosa g. 1917. stavlja pod odsvojnu zabranu, te određuje njegova rekvizicija, nastojalo od kr. zemaljske vlade ishoditi odredbu, kojom se među one, koji teško tjelesno rade, te stoga imaju pravo za svoju osobu dobivati veće količine žitka ili brašna nego li je za ostalo žiteljstvo određeno, uvršćuje također lugarsko osoblje imovnih općina. Opravdanost toga zahtjeva cbrazlaže time, da su lugari preko objeda redovito odsutni od doma, a sobom ne mogu nositi nikakovog kuhanog variva, a radi skupoće niti suhog mesa, slanine i slično, nego se moraju prehraniti suhim kruhom, kojega uslijed toga moraju puno više trošiti nego li ino žiteljstvo, koje može kod kuće objedovati. Nakon dulje rasprave zaključeno je, da se iz u molbi navedenih opravdanih razloga, te što je radi očuvanja šuma, koje su u ovo ratno doba izvržene silnom napadaju, u općem interesu, da lugarsko osoblje u svojoj napornoj službi ne smalakše fizički, kr. zemaljsku vladu´predstavkom zamoliti, da za sve lugarsko osoblje svih šumoposjednika izvoli odrediti, da ono ima za svoju osobu pravo na |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1918 str. 40 <-- 40 --> PDF |
- 142 onoliku množinu žitka ili brašna, koja je određena ili će se odrediti za one, koji teško rade. 6. U odborskoj sjednici od 4. VIII. t. g. je pod točT II./l. izvješćeno, da je društveiio predsjedništvo u provedbi odnosnog odborskog zaključka, svojim dopisom od 26. VI. t. g. broj 35., na godinu dana unapred odkazalo najamni ugovor za šumarsku akademiju u društvenom domu. Učinjeno je to zato. da se prepreči automatsko produljenje najamnog ugovora na daljnjih pet godina, ali je u spo-´ menutom dopisu kr. zem. ylada izrično upozorena, da društvo želi, da šumarska akademija i nadalje ostane u šumarskom domu, nu jer se mora predmjevati, da će porezi silno porasti, a i uzdržavanje zgrade da će radi silnog poskupljenja materijala i obrtničkih nadnica biti u buduće znatno skuplje, to želi, da se uočenjem svih tih prilika utanači nova pogodba glede visine najamnine. Na taj dopis nije kr. zemaljska vlada do sada još ništa odgovorila. Nadalje je u spomenutoj sjednici pod toč. III./3. izvječćeno, da je kr. zemaljska vlada, odjel za narodno gospodarstvo odkazalo najam onih prostorija u društvenom domu, u kojima je smješten zavod za istraživanje tla, ali je podjedno priopćila, da će na te prostorije reflektirati kr. zem. vlada, odjel za bogoštovlje i nastavu. Budući da ni glede toga nije od spomenutog vladinog odjela do sada došla nikakova obavjest, predlaže se, da odbor ponovno raspravi to pitanje i stvori shodan zaključak. Nakon svestrane rasprave bude zaključeno, da se glede prvoga dijela ne imaju za sada preduzimati nikakovi koraci, a glede drugoga dijela da se spomenuta zem. vlada pismeno umoli za saopćenje, da li na odnosne prostorije reflektira ili ne, da tako društvo bude moglo pravovremeno znati, da li snjima može možda inako raspolagati. Točka IV. Razdioba potpora iz Kôrôskenijeve pripomoćne zaklade. Molbe za potpore su stigle od slijedećih : a) Marija Se kula, udova na ratištu palog lugara otočke imovne općine u Prozoru kcd Otočca. b) Štake B o b i ć, udove lugara otoč, imov. općine u Petrovuselu ličkom. c) Petre Simić, udove lugara II. ban. imov. općine u Živaji kod Šaša. / d) Milke Gurtler , udove šumara na Sušaku. e) Marije F uri an, udove kr. župan, nadšumara u Križevcima. f) Anke Vraničar, udove kr. žup. šumar, nadzornika u Vel. Grgjevcu. g) Milke Pere, udove nadšumarnika otoč. imov. općine u Zagrebu, h) Dore Adamek, udove nadšumara otoč. imov. općine u Otočcu, i) Gabrijele Mal lin, udove nadšumara gjurgjev. imov. općine u Zagrebu. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1918 str. 41 <-- 41 --> PDF |
- 143 — j) France Zubrinić , majke i odgojiteljice djece na bojištu palog lugara otoć. imov. općine u Prozoru kod Otočca. k) Jeke K a r a k a š, majke pokojnog kr. kotar, šumara u Zagrebu. 1) Ruže Šeringer , udove kr. kotarskog šumara u Zagrebu. Zaključeno je, da se Mariji Se kula obzirom na osmero neopskrbljene djece dade 100 K, zatim Staki Bobi ć obzirom na njezinu veliku starost 80 K. te konačno Petri Simić, Milki G u rt le r, Mariji Furlan, Anki Vran i čar, Milki Pere i Dori Adamek, svakoj po 70 K. Ukupno dakle 600 K, čime je iscrpljena sva proračunom zaklade u tu svrhu određena svota. Molbe moliteljica pod točkama i, j , k i 1, nisu se mogle uvažiti s razloga, što odnosni pokojnici nisu bili članovi spomenute zaklade, te stoga moliteljice ne imaju pravo na potpore iz te zaklade. Iz društvenih pako sredstava nisu se mogle nadjeliti stoga, što se iz one svote, koja je društvenim proračunom određena za potpore, imaju glasom zaključka ovogodišnje redovite skupštine od 5. kolovoza točka 5. davati potpore društvenim članovima, i to samo u slučajevima nesreće ili nezgode. Točka V. Eventualni predloži. 1. P. n. g. Dragutin Trôtze r predlaže, da se obzirom na novinske vijesti o osnutku tehničke visoke škole u Zagrebu, koja bi se možda mogla sa zagrebačkom šumarskom akademijom spojiti u jedan zavod, umoli kr. zemaljska vlada, da bi stupila definitivnom rješenje šumarske nastave u Hrvatskoj, jer dosadanji provozorij šumarske akademije, koji traje već 20 godina, ne samo da je neodrživ, nego je i na štetu koli ugledu zemlje, toli i slušača akademije. O tom koraku šumarskog društva neka se obavjeste i gospodarska društva u Zagrebu i u Osijeku, da i ona savezno s tim pokrenu akciju glede uređenja gospodarske nastave, a ako možda žele da se preduzme zajednička akcija, to da joj se šumarsko društvo priključi. Prima se. 2. Urednik Šumarskog lista predlaže, da se uslijed povišenih troškova za papir i tisak, povise za 100°/0 pristojbe za oglase u društvenom organu. Prima se. Budući daljnjih predloga nije bilo, to je predsjedatelj oko 7 sati na večer zaključio sjednicu time, da će se ovaj zapisnik ovjeroviti u slijedećoj sjednici. Predsjedatelj : Tajnik : M. de B o n a v. r. K e r n v. r. Dr. Pet raci ć v. r. Dr. Nenadić v. r. Historijat i današnje stanje šumarskog muzeja. Prvi temelj osnutka šumarskog muzeja u Zagrebu udaren je dne 17. ožujka 1895., na enquetnoj sjednici predstavnika autonomne šumske uprave i šumske uprave krajiških imovnih općina, koju je sazvala kr. zemaljska |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1918 str. 42 <-- 42 --> PDF |
- 144 vlada, da se ustanovi program o sudjelovanju kraljevina Hrvatske i Slavonije na budimpeštanskoj milenijskoj izložbi. Na toj sjt dnici je zaključeno, da će autonomna šumska uprava, krajiške´imovne općine, ostali šumoposjednici i drvotrošeće tvornice u zemlji izložiti svoje izloške u posebnom svom paviljonu, koji će se imati tako sagraditi, da će kasnije skupa sa izloženim predmetima služiti kao novoutemeljeni šumarski muzej u Zagrebu. Paviljon predat će se sa svim izložcima hrv.-slav. šumarskom društvu, koje će na sebe preuzeti osnuće šumarskog muzeja. Nakon svršetka milenijske izložbe ispostavilo se, da bi prenos šumarskog paviljona i njegovo ponovno postavljenje bilo skopčano sa velikim troškom. Zato je upravljajući odbor šumarskog društva u svojoj sjednici od 18. listopada 1896. zaključio, da se šumarski izložbeni paviljon u Budimpešti proda i da se u Zagrebu sagradi društveni dom, a u istom smjesti i šumarski muzej. Gradska općina zagrebačka darovala je šumarskom društvu gradilište za dom bezplatno, pod uvjetom, da se u zgradi imade smjestiti i urediti šumarski muzej, a za slučaj, da sagrađenu zgradu toj svrsi otuđi, dužno je društvo platiti gradskoj općini u ime odštete iznos od 24000 kruna. Šumarsko je društvo sagradilo svoj dom godine 1898. sa pročeljem u današnju Vukotinovićevu ulicu, te je 20. listopada iste godine obavljeno svečano otvorenje šumarskog muzeja i u istoj zgradi smještene kr. šumarske akademije. Šumarski muzej zaprema 3 velike dvorane u drugom katu pročelja zgrade. U srednjoj dvorani´smješteni su predmeti iz lovstva, u desnoj dvorani predmeti iz uzgoja i uređenja šuma, a u lijevoj dvorani predmeti odnoseći se na uporabu šuma U lovnoj dvorani zastupana je gotovo sv* zvjerad i divljač, koja kod nas obitava ili je slučajno ovamo došla i ubijena a smješteno je tu i raznih lovnih sprava. Vidimo ovdje primjerke vuka iz Krasa i slavonskih šuma, šakala, medvjede, divlje svinje i mačke, divokoze iz Velebita, kj zoroga, srne, glave običnog jelena i jelena lanjca, mnoštvo ine dlakave i pernate divljači, te lijepi primjerak velike droplje. Ukupno imade lovna dvorana 253 izložbena komada. U dvorani za uzgoj i uređenje ŠJma smještene su zbirke raznovrstnog šumskog sjemenja, napose velika zbirka raznih vrsti žira, zbirke pupolja, velik herbar od D. Hirca, šumske biljke iz vrtrva, modeli i nacrti domaćih šumskih vrtova, nacrti gotovo svih šuma u Hrvatskoj i Slavoniji, relief karta hrvatskog Primorja, relief karta šumovid Hrvatske i Slavonije (visok 34 m, a dug 6*2 m), koji predočuje konfiguraciju tla cijele Hrvatske i Slavonije, sve naše šume u bojama prema vrsti drveća (listače i četinjače) i prema kategoriji posjeda. Ova relief karta je najvredniji objekt muzeja. Nadalje su ovdje izložene razne gospodarstvene osnove, šumske građevine, analize stabala i razni statistički opisi. Ukupno imade ova dvorana 429 izložbenih komada. U dvorani za uporabu šuma i tehnologiju drva izloženi su raznovrsni proizvodi iz drva, naročito razna piljena i cijepana roba, kongo štapovi, štapovi i kamiši iz višnjevine, zbirka držaka za kefe, |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1918 str. 43 <-- 43 --> PDF |
145 proizvodi tvornice taninskog extrakta i suhe destilacije drva, nadalje proizvodi drvnog obrta, poglavito kolarskog, košaračkog, bačvarskog i koritarskog obrta. Ukupno imade ova dvorana 798 izloženih predmeta. Svih pre ´meta imade šumarski muzej 1480 komada u procijenbenoj vrijednosti od 23.000 kruna. Šumarskim muzejem upravljalo je do godine 1911. hrv.-slav. šumarsko društvo. Pošto se u šumarskom domu osim muzeja nalaze i prostorije kr. šumarske akademije, služi muzej, osim za javnu uporabu (prijaviti se kod podvornika kr. šumar akademije) poglavito u naučne svrhe kr. šumarske akademije. Povodom toga umolilo je šumarsko društvo kr. zem. vladu, odjel za bogoštovlje i nastavu, da ona primi šumarski muzej u svoju upravu, našto je kr. zem. vlada pristala, te je muzej predan god. 1911. u upravu kr. zem. vlade, no predmeti ostaju i nadalje vlasnošću šumarskog društva. Dosadašnji upravitelji šumarskog muzeja su bili od 1898. do 1911. prof. kr. šum. akademije Ivan Partaš, od 1911.—1913. prof. kr. šumar. ak. Fran Ž. Ktsterčanek, a od 19 !3. do danas prof. kr. šumar. ak. Dr. Andrija Petračić. OGLASI: Broj 1 zakl. PlaljeCeJ« Za podijeljenje potpora iz „Zaklade za uzgoj djece šumarskih činovnika u kraljevin ma Hrvatskoj i Slavoniji" za školsku godinu 1918/19. raspisuje se ovime natječaj. Prema § 2. zakladnice imaju pravo na te potpore djeca, odnosno siročad aktivnih i umirovljenih šumarskih činovnika krajiških imovnih općna, zemaljskih šumarskih činovnika, te šumarskih činovnika gradskih (upravnih) općina i zemljišnih zajednica, koja kao redovit i učenici, polaze više djevojačke škole i ženski licej, strukovne muške ili ženske škole, te srednja i ovim nalika učilišta (gimnazije, realne gimnazije, učiteljske, više trgovaike i nautičke škole i t. d.), zatim djeca činovnika spomenutih službenih kategorija, koja polaze kao slušatelji visoke škole (sveučilište, više tehničke škole, rudarske, šumarske, gospodarske ili veterinarske akademije i t. d) ; nadalje njihova djeca, koja su upisana kao redoviti učenici na kojoj akademiji obrazovnih umjetnosti ili na glazbenom zavodu u Zagrebu, te napokon njihova djeca, koja su pitomci kojega vojničkog uzgojnog i obrazovnog zavoda, u koliko možda ondje ne uživaju posve besplatno mjesto. Za djecu, koja polaze ili kane polaziti srednja ili ovima nalika učilišta, ima molbenice predložiti njihov otac ili tutor, ter istoj priložiti ; 1. krsni list učenika i |