DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1918 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 136 —


pretvaraju se u oranice i umjetne livade, pašnjaci u livade
i šume i t. d. tako, da je u osobito naprednim i napučenim
krajevima, teško naći kutić zemlje, koji bi nam pokazao
pravu, prvobitnu i barem donekle potpunu floru onoga kraja
u kojoj ne bi bilo unesenih biljaka, već bi se nalazila prava
primitivna vegetacija sa svima korisnima, nekorisnima pa i
štetnim biljkama i travama. To dandanas sve to rijeđe
nalazimo. Pošto je to od štete i od smetnje za proučavanje
flore stanovitoga kiaja, počeli su mnogim državama osnivati
naravne parkove za pojedina carstva flore, gdje se
na nekoj površini uzgaja naravna flora, prepuštajuć
samoj prirodi vrhovnu upravu nad parkom, tako, da
ona skoro sama po sebi obraste onu zemlju onakvom
vegetacijom, koja je tu od vajkada najbolje uspijevala. U
takim parkovima mogu botaničari i svi prijatelji prirode
proučavati dotičnu floru i naći sve biljke, koje istoj pripadaju.


Pred nekoliko godina bilo je pokrenuto pitanje, da se
u Dalmaciji osnuje jedan naravni park, i to na otoku Mljetu,
ali, čini mi se, sa negativnim uspjehom.


Nu, ako pitanje nije uspjelo za Mljet, imade na našim
obalama i drugih predjela, koji bi se dali urediti kao naravni
parkovi, tim više, što je u tom smislu već nešto i učinjeno.
Da vidimo dakle, kakvih donekle naravnih parkova ima već
sada u pokrajini. Počet ćemo sa sjevera.


Komorčar na otoku Rabu, u blizini samoga grada,
zaprema površinu od kakovih 15 ha. Prostire se od podnožja
širokog i dugog brežuljka sa prostanom visoravni na
vrhu (do 27 m. nad morem). Po svoj prilici je nekada služio
tamošnjoj mletačkoj posadi kao vježbalište, zbog čega je
dobio talijansko ime Campo Maržo (Marzio). Pred trideset
i više godina bio je ovaj kraj pošumljen borovima
(Pinus halepensis) i stavljen u branjevinu. Borovi su izvrsno
uspijevali, a uz njih se spontana vegetacija bez smetnje
razvijala, tako, da dandanas rabski Komorčar sa okolicom
pruža dosta potpunu sliku naše flore.