DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1918 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 136 — pretvaraju se u oranice i umjetne livade, pašnjaci u livade i šume i t. d. tako, da je u osobito naprednim i napučenim krajevima, teško naći kutić zemlje, koji bi nam pokazao pravu, prvobitnu i barem donekle potpunu floru onoga kraja u kojoj ne bi bilo unesenih biljaka, već bi se nalazila prava primitivna vegetacija sa svima korisnima, nekorisnima pa i štetnim biljkama i travama. To dandanas sve to rijeđe nalazimo. Pošto je to od štete i od smetnje za proučavanje flore stanovitoga kiaja, počeli su mnogim državama osnivati naravne parkove za pojedina carstva flore, gdje se na nekoj površini uzgaja naravna flora, prepuštajuć samoj prirodi vrhovnu upravu nad parkom, tako, da ona skoro sama po sebi obraste onu zemlju onakvom vegetacijom, koja je tu od vajkada najbolje uspijevala. U takim parkovima mogu botaničari i svi prijatelji prirode proučavati dotičnu floru i naći sve biljke, koje istoj pripadaju. Pred nekoliko godina bilo je pokrenuto pitanje, da se u Dalmaciji osnuje jedan naravni park, i to na otoku Mljetu, ali, čini mi se, sa negativnim uspjehom. Nu, ako pitanje nije uspjelo za Mljet, imade na našim obalama i drugih predjela, koji bi se dali urediti kao naravni parkovi, tim više, što je u tom smislu već nešto i učinjeno. Da vidimo dakle, kakvih donekle naravnih parkova ima već sada u pokrajini. Počet ćemo sa sjevera. Komorčar na otoku Rabu, u blizini samoga grada, zaprema površinu od kakovih 15 ha. Prostire se od podnožja širokog i dugog brežuljka sa prostanom visoravni na vrhu (do 27 m. nad morem). Po svoj prilici je nekada služio tamošnjoj mletačkoj posadi kao vježbalište, zbog čega je dobio talijansko ime Campo Maržo (Marzio). Pred trideset i više godina bio je ovaj kraj pošumljen borovima (Pinus halepensis) i stavljen u branjevinu. Borovi su izvrsno uspijevali, a uz njih se spontana vegetacija bez smetnje razvijala, tako, da dandanas rabski Komorčar sa okolicom pruža dosta potpunu sliku naše flore. |