DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1918 str. 32     <-- 32 -->        PDF

- 134


platana lasno događa, da se grane slome usljed vlastite te


žine. Zato je potrebno, da se sve deblje grane podupru


kamenim ili gvozdenim stupovima, kao što se to može vi


djeti u Topčiderskom parku kraj Beograda.


U jednakim okolnostima može uspijevati topol a (Po


pulus alba), jagnjed (P. nigra), trepeti j ika (P tremula)


i jablan (P. pyramidalis) i vrlo bujno se razviti.


Vrlo lijep drvored jablana nalazi se u Jelsi na otoku
Hvaru, put izvora žive vode.1 Na državnom imanju u Vrani
posađeni su drvoredi jablana vrlo gusto uzduž vodenih jaruga,
poradi obrane od vjetrova. Pošto je tamo tlo crnično
i dosta vlažno, ovi su jablani u dvadesetak godina ponarasli
već do 15 m. visine.


*


Ne može se govoriti o drvoredima i o uresnom drveću,
da se ne dotaknemo i palma. Ove krasne biljke i ako ne
pripadaju našoj flori, imaju osobitu važnost za naše obale
i otoke, gdje se dadu posve dobro prilagoditi. Svaki naš
kraj poprimi osobitu slikovitost i proizvede vanredan utisak
na svakoga ljubitelja prirode, ako se .uz vazdazelenu floru
nađe i po koja palma. Palme su nam najbolji dokaz blage
zime. Pogled na palme ublažuje nam neugodni dojam tmurnih
i kiševitih zimskih dana.


Uzduž dalmatinske obale naći ćemo najčešće palmu
Phoenix dactylifera, pa i u najsjevernijim, ali zaklonjenim
krajevima.* Prvu ćemo naći u vrtu franjevačkoga
samostana Sv. Eufemije na otoku Rabu. Ova je već odavna
prevalila svoj prvi vijek. Imat će oko 6 m. visine. Na otoku
Ugljanu između sela Preka i Kali nalazi se u privatnom
vrtu jedna dosta velika palma. Sto dalje idemo na jug, to
je češće sretamo, dok je na otoku Hvaru i Visu nalazimo
već u skupinama, a u okolici dubrovačkoj nađeno je u svakom
važnijem vrtu i to dosta velikih egzemplara. U Orebiću


1 Valjda da i ime mjesta Jelsa, potječe od jalša (joha — Alnus glutinosa),
koja najrađe raste kraj potoka.


* Neću uzeti u obzir one palme i druge subtropske biljke, koje se nalaze sjevernije
od Raba, n. pr. u Opatiji i Lovrani, ali koje treba zimi zaštititi od studeni.