DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1918 str. 3     <-- 3 -->        PDF

Broj 5. i 6. SVIBANJ I LIPANJ 1918. GOD. XLÎ1.


ŠUMARSKI LI5T


Pretplat a za nečlanove K 12 na godina. — Članovi šumar, društva dobivaju list bezplatno


— Članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajuće K 20. — Za redovite
članove I. razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za
»Šum. list« K 4 u ime pretplate. — »Lugarski viestnik« dobivaju članovi lugari badava. Pojedini
hroj »Sum. lista« stoji 1 K. Članarinu i pretplatu na list prima predsjedništvo društva.
Uvrstbina za oglase : za 1 stranicu 32 K ; za pol stranice 18 K ; za trećinu stranice 14 K ; za četvr
stranice 12 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust.


Štete od hrastove medljike na erarskom šumskom
posjedu u Vinkovcima, Lippi i Gôdôllôu.


Napisao Dr. Ivan Tuzson, sveučilišni profesor. Sa dozvolom kr. ug. ministarstva
za poljodjelstvo preveo iz mađarskog D. Polaček, kr. šumarski savjetnik.


I. Ustanovljenje na licu mjesta godine 1916.
1. Na području nadšumarskoga ureda u Vinkovcima
pregledani su najjače ugroženi hrastici u okolici
rijeke Bosuta, Studve i Smogvice. Ove površine stoje svake
godine po više mjeseci pod vodom, a godine 1915.-1916.
bile su skoro 6 mjeseci izvrgnute izvanrednoj poplavi. Prema
dokazu dotičnog upravnog i čuvarskog osoblja su dotične
predjele poslijednjih 10-12 godina, u razmaku od 3—4
godine, žestoko napale gusjenice. Osim gusjenica napala je
ove šumske predjele svake godine u većoj mjed medljika
Qidium quercinum Thiim. = Microsphaera quercina
Arm. et Foëx). Izvidom na licu mjesta ustanovljeno
je, da je to i ove godine uslijedilo, i to ne samo u 30—80
godišnjim propadajućim šumama, već tu i tamo raštrkano i
u posvema mladim, kao i gdjegdje u također propadajućim
200—400 godišnjim šumama. Sadanja pojava medljike je
srednjeg, u mladicama dapače malog stepena.
Krošnja stabala djelomice gine, većim dijelom je pako
posvema uništena u predjelima, koji su najjače napadnuti,