DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1918 str. 28 <-- 28 --> PDF |
- 130 tječe iz Australije. Svojedobno se je ovom stablu podavala velika važnost za asanaciju močvarnih i malaričnih predjela Dalmacije. Prevelike nade su bile spojene sa gojidbom Eucalyptusa, zato je i razočaranje bilo dosta veliko, tako, da je ova biljka dandanas skoro zaboravljena. Nu ako ne tražimo od nje previše, osobito ne sa higijeničkog gledišta, već je uzmemo kao biljku bujne i brze vegetacije, dosta lijepog izgleda i prilično kod nas aklimaliziranu, moći ćemo je sa uspjehom saditi u drvoredima, u krajevima zaštićenim od jakih vjetrova. Mogu podnijeti studen skoro toliko kao česmina (crnika) ili kao Pinus pinea, nu mlade biljke su osjetljivije. Vole vlažno tlo. U gradu Korčuli i okolici nalazi se nekoliko dosta velikih stabala, a najveće sam vidio u selu Kućištu na Pelješcu. Imati će po pr. 30 godina. Sva su spomenuta stabla zgodna ne samo za drvorede, već i za parkiranje. Na putevima uzduž morske obale, gdje nebi uspjevao primorski bor, uspijevati će za stalno Tamarix. Nu na otoku Mljetu i u mnogim drugim predjelima naše obale, koji su zaštićeni od jakih prekomorskih vjetrova, raste bor skoro do samog mora. Kod zasađivanja živica, bilo u parkovima, perivojima ili uzduž puteva, bolje bi bilo da se dade prednost vazda zelenim biljkama iz naše flore, između kojih ćemo naći nekoliko upravo krasnih vrsti. Na primjer: Planika (Arbutus Unedo). Vrlo krasan grm, raste do 4 m. visine. Cvate mj. listopada i studenoga bijelim cvijetnim grozdićima, koji sjećaju na đurđice (Convallaria majalis), a istodobno sazrijevaju plodovi u obliku ovećih crvenih jagoda. Leprina ili šibikovina (Viburnum Tinus) nalazi se vrlo često samonikla u našim šumama. Cvate u rano proljeće (veljača-ožujak), |