DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1918 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 129 —


Sredozemna flora u drvoredima i parkovima


na istočnim obalama Jadrana.


Napisao Marko Marčić.
(Nastavak).
Dajući prednost svagdje u Primorju vazda zelenim biljkama,
ne smije se mimoići lovoriku (Laurus nobilis).
Lovorika ne raste baš kao pravilno stablo´ već rade grmoliko.
Dosegne do 10 m. visine. Zato je osobito podesna za
puteve uže od 5 m., a posadi se gusto (3 do 3*50 m.), po
mogućnosti u dvostrukim redovima i uzgaja se kao visoka
živica (5 do 8 m.). Lovoriku nalazimo samoniklu na našim
obalama, osobitu u južnoj Dalmaciji. Obično se nalazi u
skupinama kao mali gusti lovorovi lugovi. Ovi lovornici,
navlastito u krševitim predjelima, puni su ljepote i čara. I
ako od lovorike nemamo onu korist, koja bi se mogla imati
u industriji eteričnih ulja i esencija, ipak je ova biljka u
narodu vrlo obljubljena. Mlade stabljike se upotrebljavaju
za pravljenje obruča od bačava, a lišće za razne svrhe.
Najljepši je ures za bilo koju monumentalnu zgradu ili
spomenik lovorika sa krošnjom uzgojenom poput kruglje,
na deblu visokom 1*20 cm. ili palme, o kojima će kasnije
biti govora.
Rogač (Ceratonia siliqua), srednje je visine i vrlo razgranjeno
stablo, široke ali ne odviše guste krošnje. U krajevima
kraj mora i na otocima srednje i južne Dalmacije,
raste samoniklo. Može se upotrijebiti za drvorede, ali za uže
i otvorene puteve, pošto stablo ne raste visoko i prilično
nisko se razgrana. Ovo je stablo polygamno, pak je dobro,
da se između stabala, koja nose samo ženski cvijet, posadi
i koje stablo sa muškim cvijetom, koje kad cvate prilično
neugodno miriše, i tako se može imati nešto koristi i od
ploda.
Eucalyptus globulus ne pripada našoj flori. Tek je
pred kakvih četrdeset godina unesen u Dalmaciju,* a po


* Dr. Hamm (tal. prevod N. Vučkovića) — La pianta febbrifuga, Zadar, 1877