DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1918 str. 21 <-- 21 --> PDF |
- 123 izvode kod hidrolize celuloze, u koliko je to nužno za razumjevanje stanovitih pojava kod rastvorbe drveta. I. Hidroliza celuloze. 1. Djelovanje koncentriranih kiselina. Ai Sumporne kiseline. a) Povjestno : Prva istraživanja o hidrolizi celuloze potječu od Braconnot-a (1819). Sa raznih razloga su ti pokusi karakteristični, pa ćemo ih ukratko spomenuti: Pustimo li, da sumporna kiselina spec. težine 1.827=91% H2S04, tečajem dulje vremena i kod obične temperature djeluje na platno, to će se celuloza rastopiti; razredimo li tu otopinu i kuhamo li je dulje vremena, to kod toga nastaje slador, koji može da vrije, te koji je indentičan sa onim, kojega dobijemo iz škroba ili grožđa. Neutralizovanjem te otopine sa vapnom i zatim ukuhanjem, nastade neki sirup, kojega je on nazvao »arapskom gumom", i koji se dalje hidrolitički na slador i neku kiselu tvar dade rastaviti, koju je on nazvao , acide végéto sulfurique". Kuhanjem sa razređenom sumpornom kiselinom preveo je on tu tvar u slador, sposoban da vrije. Na taj način uspjelo mu je celulozu kvantitavno u slador prevesti. Kao jedinu manu kod toga postupka mogli bi istaknuti, što je množinu dobivenog sladora odredio ukuhanjem otopine, što je dosta nepouzdano mjerilo. Braconnot-ovi pokusi potstakoše čitav niz istraživaoca, da se tim problemom potanje bave ; spominjemo ih : Vogel, Vanquelin, Bertholet, Foueroy i mnogi drugi. Prva ekzaktna istraživanja o međuproduktima kod razgradnje celuloze sa conc. sumpornom kiselinom potiču od Bloudeau de Carolles-a (1842.); on se naročito bavio Braconnot-ovom : „acide végéto-sulfuric-om, te je dokazao, da uslijed djelovanja sump. kiseline na celulozu nastaju celulozo- sumporne kiseline raznog sastava, na što ćemo se poslije ukratko osvrnuti. |