DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1918 str. 21     <-- 21 -->        PDF

- 123


izvode kod hidrolize celuloze, u koliko je to nužno za razumjevanje
stanovitih pojava kod rastvorbe drveta.


I.
Hidroliza celuloze.


1. Djelovanje koncentriranih kiselina.
Ai Sumporne kiseline.
a) Povjestno : Prva istraživanja o hidrolizi celuloze


potječu od Braconnot-a (1819). Sa raznih razloga su ti pokusi
karakteristični, pa ćemo ih ukratko spomenuti:


Pustimo li, da sumporna kiselina spec. težine 1.827=91%
H2S04, tečajem dulje vremena i kod obične temperature
djeluje na platno, to će se celuloza rastopiti; razredimo li
tu otopinu i kuhamo li je dulje vremena, to kod toga nastaje
slador, koji može da vrije, te koji je indentičan sa
onim, kojega dobijemo iz škroba ili grožđa. Neutralizovanjem
te otopine sa vapnom i zatim ukuhanjem, nastade neki sirup,
kojega je on nazvao »arapskom gumom", i koji se dalje
hidrolitički na slador i neku kiselu tvar dade rastaviti, koju
je on nazvao , acide végéto sulfurique". Kuhanjem sa razređenom
sumpornom kiselinom preveo je on tu tvar u slador,
sposoban da vrije. Na taj način uspjelo mu je celulozu kvantitavno
u slador prevesti. Kao jedinu manu kod toga postupka
mogli bi istaknuti, što je množinu dobivenog sladora
odredio ukuhanjem otopine, što je dosta nepouzdano mjerilo.


Braconnot-ovi pokusi potstakoše čitav niz istraživaoca,
da se tim problemom potanje bave ; spominjemo ih : Vogel,
Vanquelin, Bertholet, Foueroy i mnogi drugi.


Prva ekzaktna istraživanja o međuproduktima kod razgradnje
celuloze sa conc. sumpornom kiselinom potiču od
Bloudeau de Carolles-a (1842.); on se naročito bavio
Braconnot-ovom : „acide végéto-sulfuric-om, te je dokazao,
da uslijed djelovanja sump. kiseline na celulozu nastaju celulozo-
sumporne kiseline raznog sastava, na što ćemo se
poslije ukratko osvrnuti.