DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1918 str. 13 <-- 13 --> PDF |
- 115 U Godčllou ne može se pustiti s vida niti to, da na pjeskovitim površinama pravi velike štete kunić, na i lovačastom tlu ne. Drugo općenito načelo bilo bi, da se izbjegavaju istodobne, neprekidne i preguste šume na velikim površinama. Prekinuće mogla bi biti pruga sastojeća se od druge vrsti drveća od bitno različite starosti. Pregustoj sastojim moglo bi se izbjeći redovitim poređivanjem. Sve ove mjere opreznosti skopčane su sa tako mnogo potankih pitanja, koja treba riješiti prema mnijenju nadležnih strukovnjaka, koji imadu potrebita šumsko-gospodarstvena iskustva, te koji temeljito poznavaju mjesne odnošaje. Važno je pitanje i to, što se ima sada dogoditi sa opustošenim šumama? Glede već propalih šumskih predjela, ne može biti dvojbe, da se imadu čim skorije unovčiti, pošto je mrtvo deblo stabla žrtva saprophita, te naglo gnjije. Glede budućnosti šumskih predjela, koji su počeli propadati, koji ali još životare, ne može se gojiti nada, da će se oporaviti, uslijed česa se ne mogu podržavati. U srednjoj Europi danas već opći kalamitet medljike, koji se širi, kako se čini od zapada prama istoku, zauzeo je toliko mjeru, da će prije ili kasnije toj bolesti pasti žrtvom sve čiste sastojine lužnjaka, koje stoje na ne posvema odgovarajućem, ili baš neprikladnom tlu, koje su bolesne, te im je V2—V;, krošnje već uništena. Najbolje je dakle i ove sastojine čim skorije izrabiti. Kojom brzinom valja to učiniti, mogu naravno odlučiti gospodarski, radnički i drugi odnošaji. Thumen je hrastovu medljiku već prije decenija god. 1878, iz Portugalske spisao. Ova vrst gljive nije dakle ništa nova na europejskim hrasticima, uza sve to se tekar u poslijednjim vremenima tuže na njezinu pojavu u većoj mjeri. Danas je ali medljika tako općenito zlo na hrasticima, s kojom se u buduče mora računati, pak ako je igdje u Europi, to je u prvom redu u našoj domovini važno, da se ovo pitanje |