DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1918 str. 12 <-- 12 --> PDF |
114 šumi lužnjaka uvijek prijeti pogibelj većeg napadaja gusjenica i medljike, što znači barem gubitak na prirastu. Dakle još i na takovom hrastovom tlu prve vrsti je probitačnije uzgajati mješovitu šumu, u kojoj neka lužnjak iznaša najviše 60—70%; na slabijem ili poplavnom tlu samo 40—50°/°, na odviše poplavnom i lošijem tlu pako, na kojemu se sada opaža ne samo gubitak na prirastu, već i spomenuto pustošenje, morao bi se razmjer sniziti barem na 20—25%. Sto da miješamo sa hrastom, to naravno odlučuju mjesni uzgojni odnošaji i gospodarska stajališta. Za miješanje hrastika u Slavoniji, pošto se radi o poplavnom zemljištu u južnom položaju, može se rabiti obični jasen i tamo ugomljene dvije vrsti brijesta, t. j. polski brijest i vez (U. campestris i U. effusa), a na vrlo povodnim mjestima bijela topola. Na području Lippe nismo toliko vezani u pogledu primješat se imajuće vrsti drveća, pošto se radi o suhljim površinama; osim običnog jasena, dvijuh vrsti brijesta, i možebit tu i tamo bijele topole oko mrtvih rukava Maroša,može se uporabiti i kesten, grab, javor i t. d. Na području Lippe mogao bi se vrlo probitačno i sam hrast u više vrsti i odlika primješati, naročito mogao bi se tu preporučiti uz lužnjak kasni hrast (Quercus penduculata tardissima) i madžarski hrast (Quercus conferta), koja dva poslijednja ne trpe toliko od kasnih mrazova i medljike. Na pješčanim površinama Godolloa moralo bi se lužnjak posvema napustiti, ili tu vrst najviše u razmjeru 10—20% uzgajati. Naprotiv odgovara i pješčanom tlu crni bor, cer, Quercus lanuginosa sa poljskim brijesom, javorom i bijelom topolom. Na ilovastim dijelovima Godolloa mogao bi lužnjak, sudeć po kakvoći tla i posječenih šuma, zapremati 30—60% pomješan sa obim vrstima brijesta, grabom, javorom i jasenom. Između svih primjera uspjeva brijest lijepo i u hrasticima „Turtula i Urak retje," koji posvema propadaju, |