DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1918 str. 12     <-- 12 -->        PDF

114


šumi lužnjaka uvijek prijeti pogibelj većeg napadaja gusjenica
i medljike, što znači barem gubitak na prirastu. Dakle još
i na takovom hrastovom tlu prve vrsti je probitačnije uzgajati
mješovitu šumu, u kojoj neka lužnjak iznaša najviše
60—70%; na slabijem ili poplavnom tlu samo 40—50°/°,
na odviše poplavnom i lošijem tlu pako, na kojemu se sada
opaža ne samo gubitak na prirastu, već i spomenuto pustošenje,
morao bi se razmjer sniziti barem na 20—25%. Sto
da miješamo sa hrastom, to naravno odlučuju mjesni uzgojni
odnošaji i gospodarska stajališta. Za miješanje hrastika u
Slavoniji, pošto se radi o poplavnom zemljištu u južnom
položaju, može se rabiti obični jasen i tamo ugomljene dvije
vrsti brijesta, t. j. polski brijest i vez (U. campestris i


U. effusa), a na vrlo povodnim mjestima bijela topola.
Na području Lippe nismo toliko vezani u pogledu primješat
se imajuće vrsti drveća, pošto se radi o suhljim površinama;
osim običnog jasena, dvijuh vrsti brijesta, i možebit
tu i tamo bijele topole oko mrtvih rukava Maroša,može
se uporabiti i kesten, grab, javor i t. d. Na području
Lippe mogao bi se vrlo probitačno i sam hrast u više vrsti
i odlika primješati, naročito mogao bi se tu preporučiti uz
lužnjak kasni hrast (Quercus penduculata tardissima) i
madžarski hrast (Quercus conferta), koja dva poslijednja
ne trpe toliko od kasnih mrazova i medljike.
Na pješčanim površinama Godolloa moralo bi se
lužnjak posvema napustiti, ili tu vrst najviše u razmjeru
10—20% uzgajati. Naprotiv odgovara i pješčanom tlu crni
bor, cer, Quercus lanuginosa sa poljskim brijesom,
javorom i bijelom topolom. Na ilovastim dijelovima
Godolloa mogao bi lužnjak, sudeć po kakvoći tla i posječenih
šuma, zapremati 30—60% pomješan sa obim vrstima
brijesta, grabom, javorom i jasenom. Između svih
primjera uspjeva brijest lijepo i u hrasticima „Turtula i
Urak retje," koji posvema propadaju,