DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1918 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 61 — iza sječe posumiti. Nadzorne oblasti mogu renitentnog vlasnika šum. zemljišta na to prisiliti novčanim globama, koje u smislu postojećeg š. z. iznose 1 —10 K po jutru, dočim u Ugarskoj u smislu zakona od g. 1879 iznose globe 20 200 K po jutru. Po mom mišljenju jest rok ponovog pošumljenja od 5 g. predugačak, jer u našoj božijim blagoslovom obdarenoj domovini nakon tog vremena poraste drveće svake vrste i tako visoko poraste, da spriječava i upravo onemogućuje pošumljenje poželjenom i rentabilnijem vrsti drva. Još više u oči upada potreba promjene š. z. od g. 1852., ako se izračuna materijalna šteta, koja proizlazi odatle, ako se izsječene površine odmah ne pošume. Ako uzmemo, da je vrijednost šum. zemljišta B = 400 K, a upravni kapital V « 100 K po jutru, to uz p — 3% iznosi godišnji gubitak (400 + 100) 0-03 = 15 K, a kroz 5 godina (400 + 100) (1035 — 1) = 7965 K po jutru. To je za naše narodno gospodarstvo velik gubitak, jer je važnost šuma za cjelinu naroda općenito priznata. U susjednoj Štajerskoj i Kranjskoj postoji propis, po kojem privatni šumo-vlasnik ima prije sječe šume položiti jamčevinu, iz koje će se ureda radi pošumljenje provesti, ako on zahtjevu dobrog pošumljenja ne bi potpuno i valjano udovoljio. Mnogi su kod nas šume kupili, stabla posjekli, a golo zemljište prepustili samo sebi, da priroda na njemu zašije sjeme raznog drveća. Da slične ustanove imamo u našem šum. zakonu, uvjeren sam, da bi imali manje bujica i vododerina, te da bi obronci mnogog našeg gorja, kao n. pr. Pakračkih gora, Psunja, Ivančice i dr., bili drugom vrsti drva u gušćim sastojinama obrašteni, a ne kao što su danas, obrašteni korovom i dračem svake vrsti. Kod toga moram upozoriti na živu potrebu, da se već jednom.donese zakon o „pošumljenju Krasa", jer će se samo tim načinom moći taj posao sistematski provesti i kraju privesti. U uvodu sam spomenuo, da će se nuzgredni šumski užici u buduće u veliko cijeniti, a kr, zem. vlada nije do |