DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1918 str. 6     <-- 6 -->        PDF

- 60
i Slavoniji ima primjenjivati zakon od g. 1852., a ne mađarski
zakon od g. 1879., što mnoge mlade šumare, koji iz
Ugarske ovamo dolaze, u bludnju zavada.


Poznata je stvar, da mnoge ustanove starog Šum. zakona
od g. 1852, ne odgovaraju više novim životnim prilikama i
današnjim potrebama, za što je najbolji dokaz činjenica, da
je već g, 1878. austrij. ministarstvo poljodjelstva bečkom
parlamentu podneslo novu osnovu šumskog zakona, koja
žalibože nije došla do rasprave, jer su se sve reforme razbile
na pitanju kompetencije između centralnog bečkog parlamenta
(Reichstag) i pokrajinskih sabora (Landtag», Uslijed
toga su u pojedinim zemljama, zastupanim u carevinskom
vijeću, stvoreni posebni zakoni, koji samostalno uređuju
šumske prilike pojedinih pokrajina.


Nema sumnje, da se u pitanju stvaranja šum. zakona
mora postupati vrlo konzervativno i oprezno, jer je šumsko
gospodarstvo samo po sebi konzervativno, te ne podnosi
čestih promjena u sistemu gospodarstva, a još manje na
polju zakonodavstva.


Nu ako uzmemo u obzir, da šum. zakon od g. 1852.
stoji kod nas na snazi više od pola stoljeća, a u tom vremenu
da se mnogo promijenilo u životu našega naroda, to
je jasno, da je već skrajne vrijeme, da se kod nas stvori
novi šum. zakon, koji će sadanjim prilikama i životnim potrebama
našega naroda bolje odgovarati. Kako su pojedine
ustanove šum. zakona već zastarjele i našim klimatskim prilikama
u opće ne odgovaraju, između mnogih slučajeva
spominjem samo ovaj:


Ako se godišnje sječine u šumi odmah ne pošume,
nije to od velike materijalne štete za vlasnika šum. zemzemljišta,
nego takav propust i zanemarenje može biti od
teških posljedica za vlasnike susjednih zemljišta, a često i
za čitav kraj. Uš . z. od g. 1852. određuje se da se godišnje
sječine — ako zemljište îîije prikladno ni za jednu
drugu gospodarsku kulturu imaju u roku od 5 godina