DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1918 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 98 - Od pripuštenih 31 kandidata je pristupilo k ispitu 29, koji su svi državni ispit položili. Na pismenom su ispitu sastavljena slijedeća pitanja : 1 U posljednje vrijeme su zadobile pojedine listnjače, naročito jasen, javor, brijest, lipa i topola osobitu važnost, koja čini opravdanim, da njihovom uzgoju veću pažnju u buduće posvetimo. Kandidat neka opiše, u kakovim se stojbinskim odnošajima navedena vrsti drveća u našoj domovini goje, te u društvu kojih inih vrsti drveća se nalaze? Opišite nadalje, gdje bi se iste imale po vašem mnijenju u buduće gojiti, te kako bi valjalo postupati pri uzgoju i pomlađivanju? 2. Južno, jugoistočno ležeću, mjestimice 25—30° strmu golu stranu presjecaju 500—600 m. dugačke, .—10 m. duboke vododerine, između kojih ne ima, osim vrlo rijedke trave, porasta od drveća. Tlo ove goljeti se sastoji iz rahlog grušja, ispod kojeg se u dubljini od 2—3 m. nalazi debeli sloj tvrdog kamena; u koritu vododerina je kamen već napolje izašao. Prigodom velikih kiša, proloma oblaka i naglog talenja snijega, nanašaju vododerine vanredno mnogo sitnog grušja na livade ispod goljeti, te ugrožavaju tamo se nalazeću javnu cestu, porabu ceste, te slobodan tok potoka, nalazećeg se u blizini ceste. Opći interes zahtjeva, da se zapriječi odnašanje grušja, i da se goljet učini koristonosnom. Opišite one odredbe i uredbe, skojima se bude moglo spriječiti, da velika količina grušja ne dolazi na spomenute livade, na put i do potoka, nadalje da grušje u većoj količini ne dolazi na vododerine, te skojima se bude s vremenom moglo jedanput za uvijek spriječiti dalnje odnašanje grušja sa goljeti. Zgotovite radni program o kronologičkom provedenju upitnih odredba i ureda, te u koliko je upitna goljet općinski pašnjak, navedite one zakonske ustanove, na temelju kojih budete mogli odredbe po programu provesti i uredbe ostvariti. 3. Ima se procijeniti najshodnijim praktičkim postupkom, bez obaranja pokusnih stabala, sva krupna drvna gromada jedne sječive smrekove šume, nalazeće se na srednjoj stojbini. Prsni promjer stabala je od 16 do 50 cm. Popriječni promjer iznaša po prlici 30 cm. Broj stabala 1000 Ima se zgotoviti procjenbeni iskaz drvne gromade uzevši u obzir slijedeće : 1. Imadu se iskazati samo parni debljinski stepeni. 2. Broj stabala pojedinih debljinskih stepena možete uzeti po vlastitoj uviđavnosti 3. Isto tako birajte po vlastitoj uviđavnosti one podatke, iz kojih izvađate popriječne visine. Na to se odnoseći postupak valja prikazati. |