DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1918 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 98 -
Od pripuštenih 31 kandidata je pristupilo k ispitu 29, koji su
svi državni ispit položili.
Na pismenom su ispitu sastavljena slijedeća pitanja :


1


U posljednje vrijeme su zadobile pojedine listnjače, naročito
jasen, javor, brijest, lipa i topola osobitu važnost, koja čini opravdanim,
da njihovom uzgoju veću pažnju u buduće posvetimo. Kandidat
neka opiše, u kakovim se stojbinskim odnošajima navedena
vrsti drveća u našoj domovini goje, te u društvu kojih inih vrsti
drveća se nalaze? Opišite nadalje, gdje bi se iste imale po vašem
mnijenju u buduće gojiti, te kako bi valjalo postupati pri uzgoju i
pomlađivanju?


2.
Južno, jugoistočno ležeću, mjestimice 25—30° strmu golu stranu
presjecaju 500—600 m. dugačke, .—10 m. duboke vododerine, između
kojih ne ima, osim vrlo rijedke trave, porasta od drveća.
Tlo ove goljeti se sastoji iz rahlog grušja, ispod kojeg se u
dubljini od 2—3 m. nalazi debeli sloj tvrdog kamena; u koritu vododerina
je kamen već napolje izašao.
Prigodom velikih kiša, proloma oblaka i naglog talenja snijega,
nanašaju vododerine vanredno mnogo sitnog grušja na livade ispod
goljeti, te ugrožavaju tamo se nalazeću javnu cestu, porabu ceste, te
slobodan tok potoka, nalazećeg se u blizini ceste.
Opći interes zahtjeva, da se zapriječi odnašanje grušja, i da se
goljet učini koristonosnom.
Opišite one odredbe i uredbe, skojima se bude moglo spriječiti,
da velika količina grušja ne dolazi na spomenute livade, na put
i do potoka, nadalje da grušje u većoj količini ne dolazi na vododerine,
te skojima se bude s vremenom moglo jedanput za uvijek
spriječiti dalnje odnašanje grušja sa goljeti.
Zgotovite radni program o kronologičkom provedenju upitnih
odredba i ureda, te u koliko je upitna goljet općinski pašnjak, navedite
one zakonske ustanove, na temelju kojih budete mogli odredbe
po programu provesti i uredbe ostvariti.


3.
Ima se procijeniti najshodnijim praktičkim postupkom, bez obaranja
pokusnih stabala, sva krupna drvna gromada jedne sječive smrekove
šume, nalazeće se na srednjoj stojbini.
Prsni promjer stabala je od 16 do 50 cm. Popriječni promjer
iznaša po prlici 30 cm. Broj stabala 1000
Ima se zgotoviti procjenbeni iskaz drvne gromade uzevši u
obzir slijedeće :


1. Imadu se iskazati samo parni debljinski stepeni.
2. Broj stabala pojedinih debljinskih stepena možete uzeti po
vlastitoj uviđavnosti
3. Isto tako birajte po vlastitoj uviđavnosti one podatke, iz kojih
izvađate popriječne visine. Na to se odnoseći postupak valja prikazati.