DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1918 str. 43 <-- 43 --> PDF |
- 97 u postupku kod inventure ostavine i imovine biskupske nadarbine, ustanovljenja zamjenitih ostavinskih i nadarbinskih tražbina i dugovine te razlučenja ostavinske imovine od nadarbinske. Kr. sudbeni stol u Osijeku odlikom od 11. svibnja 1917. br. č>992 obredio je vještačke pristojbe za izradbu pismenih operata i stručno mnijenje za svakog vješ aka 2500 K. i 30 K dnevnice za vanjske i sobne poslove u k liko su se isti izvan sjedišta vještaka morali obaviti. Vještaci su osim toga imali od vlastelinstva slobodan podvoz i stan. Kr. banski stol potvrdio je prvosudnu odluku. Kr. stol sedmorice obnašao je povodom dalnjeg utoka preinačiti obje dolnjosudne riješitbe, te je svojim riješenjem od 12. listopada 1917 br. 2617 povisio honorar za stručna mnienja, obračune i dostave istih na .... K, a dnevnicu povisio na 60 K, a to iz slijedećih razloga: Rad vještaka bio je opsežan, te se sastojao iz slijedećih opeata: 1. mnijenja od 22. IX. 1916. o vrijednosti koncentriranih sječina u šumi Kujrak i Križiće—Crna bara, te o vrijednosti dospjelih sječina u gospodarstvenim jedinicama vučkog i brajničkog prometnog područja od god. 1913./14. do 1916./17. zajedno sa "iskazima A. B. C. i D. u navedenim sječinama, 2. protumnjenje od 11. prosinca 1916 dano na mnijenje drugedvojice vještaka, koje su oni dali kr. zem. vladi na pod toč. 1. na vtdeno mnijenje, komu elaboratu prileži prilog „Promet šumske željeznice, 3. obračun o prihodu i troškovima krčenja šume Ključ sastavljen 16. studena 1916., 4. operat od 30. travnja 1917. o inventuri šuma nadarbine biskupske stolice đakovačke sa sastavnim dijelom tog operata „sumarni iskaz o prištednjama i predhvatima". Izradba je ovih operata obzirom na cpsežnost radnje i uporabe stručne znanstvene spreme i študia prema spisima potrajala od početka kolovoza 1916. do konca travnja 1917. za koje su cijelo vrijeme bili vještaci izradbom ovih operata zabavljeni, pa je uslijed toga obzirom na izdašnost radnje, dangubu, veličinu procjene imovine, uloženog truda i spreme povišen honorar na 3500 K, a dnevnice obzirom na prehranu tjelesni napor, dangubu, porabljeno odijelo, obuću i današnju skupoću na 60 K. Državni šumarski ispiti. i. Proljetni šumarski državni ispit u Budimpešti je održan od 30. travnja do 12 svibnja 1917. pod predsjedanjem ministarskog savjetnika Šandora Horvâtria, uz sudjelovanje članova ispitnog povjerenstva Julia Tomscânyia umir. ministar, savjetnika, Šandora Torôka kr. ug. šumarskog nadsavjetnika, ravnatelja strukovne škole, te Zoltana Foketea profesora rudarske i šumarske visoke škole. « |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1918 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 98 - Od pripuštenih 31 kandidata je pristupilo k ispitu 29, koji su svi državni ispit položili. Na pismenom su ispitu sastavljena slijedeća pitanja : 1 U posljednje vrijeme su zadobile pojedine listnjače, naročito jasen, javor, brijest, lipa i topola osobitu važnost, koja čini opravdanim, da njihovom uzgoju veću pažnju u buduće posvetimo. Kandidat neka opiše, u kakovim se stojbinskim odnošajima navedena vrsti drveća u našoj domovini goje, te u društvu kojih inih vrsti drveća se nalaze? Opišite nadalje, gdje bi se iste imale po vašem mnijenju u buduće gojiti, te kako bi valjalo postupati pri uzgoju i pomlađivanju? 2. Južno, jugoistočno ležeću, mjestimice 25—30° strmu golu stranu presjecaju 500—600 m. dugačke, .—10 m. duboke vododerine, između kojih ne ima, osim vrlo rijedke trave, porasta od drveća. Tlo ove goljeti se sastoji iz rahlog grušja, ispod kojeg se u dubljini od 2—3 m. nalazi debeli sloj tvrdog kamena; u koritu vododerina je kamen već napolje izašao. Prigodom velikih kiša, proloma oblaka i naglog talenja snijega, nanašaju vododerine vanredno mnogo sitnog grušja na livade ispod goljeti, te ugrožavaju tamo se nalazeću javnu cestu, porabu ceste, te slobodan tok potoka, nalazećeg se u blizini ceste. Opći interes zahtjeva, da se zapriječi odnašanje grušja, i da se goljet učini koristonosnom. Opišite one odredbe i uredbe, skojima se bude moglo spriječiti, da velika količina grušja ne dolazi na spomenute livade, na put i do potoka, nadalje da grušje u većoj količini ne dolazi na vododerine, te skojima se bude s vremenom moglo jedanput za uvijek spriječiti dalnje odnašanje grušja sa goljeti. Zgotovite radni program o kronologičkom provedenju upitnih odredba i ureda, te u koliko je upitna goljet općinski pašnjak, navedite one zakonske ustanove, na temelju kojih budete mogli odredbe po programu provesti i uredbe ostvariti. 3. Ima se procijeniti najshodnijim praktičkim postupkom, bez obaranja pokusnih stabala, sva krupna drvna gromada jedne sječive smrekove šume, nalazeće se na srednjoj stojbini. Prsni promjer stabala je od 16 do 50 cm. Popriječni promjer iznaša po prlici 30 cm. Broj stabala 1000 Ima se zgotoviti procjenbeni iskaz drvne gromade uzevši u obzir slijedeće : 1. Imadu se iskazati samo parni debljinski stepeni. 2. Broj stabala pojedinih debljinskih stepena možete uzeti po vlastitoj uviđavnosti 3. Isto tako birajte po vlastitoj uviđavnosti one podatke, iz kojih izvađate popriječne visine. Na to se odnoseći postupak valja prikazati. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1918 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 99 — II Jesenski šumarski državni ispit u Budapešti je odr/an od 5. do 15. studenoga 1917. pod predsjedanjem Šandora Horvatha ministarskog savjetnika, uz sudjelovanje članova ispitnog povjerenstva jLlijaTomcsânyia umir. minist. savjetnika, EugenaVadasa minist. savjetnika i profesora rudarske i šumarske visoke škole, te Andora Rappensberg ra kr. ug. šumarskog nadsavjetnika. Od pripuštenih 26 kandidata pristupilo je k ispitu 21, koji su svi ispit položili, između njih Žarko Miletić (apsolvent kr. šumarske akademije u Zagrebu) sa odlikom. Na pismenom ispitu su stavi ena slijedeća pitanja: 1. Ministar za poljodelstvo može u interesu osiguranja izradbe drvenog materijala, potrebitog za pokriće opće potrebe, svakog posjednika obvezati, d i racionalno izrabi izrabljive sječive sastojine svoje šume. Kažite svoje mnijenje glede toga, na koji način se bude mogao posjednik pobrinuti za pomlađenje izrabljenih površina cnda, ako mu je šuma za naravro pomlađivanje uređena? Na koji način tada, ako se pomlađivanje obavlja umjetnim načinom te ako posjednik u vrijeme određenog izrabljivanja ne raspolaže niti sa biljkama, niti sa sjemenjem? 2. Priugotovite od šumskog posjeda, prikazanog i opisanog na nacrtu, opću drvosječuu osnovu, nadalje za narednih 10 godina po tanku osnovu glavnih užitaka, predužitaka i pomlamiđivanja, naznačivši u osnovi glavnih užitaka površine, koja valja u cijelom desetgodištu potpuno ili djelomično izrabiti, nadalje u prihod uračunivu površinu sječine, kao i drvnu gromadu godišnjeg prihoda, razlučenu na glavni užitak i predužitak. / |