DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1918 str. 4     <-- 4 -->        PDF

-58
Ako dakle na polju šum. gospodarstva u sadašnjosli
radimo onako, kako savremena šumarska nauka uči, a držeći
se pri tom postojećih propisa, to time izgrađujemo najčvršće
temelje našeg materijalnog blagostanja, a potom i
narodnog opstanka. f,


Jasno je, da će naše šume u budućnosti imati veću
ulogu, nego dosada, kada nam je uslijed rata narodno gospodarstvo
u velike oslabljeno i iscrpljeno. Sa sjegurnošču
možemo reći, da će se na šume stavljati daleko veći zahtjevi
nego li dosada.


Velika je zasluga pisca što je pregledno predočio sve
propise i naredbe izdane u svrhu sačuvanja šuma i unapređenja
šum. gospodarstva, te što možemo tim lakše na osnovu
ovog njegovog pregleda viditi, što nam u tom pogledu manjka,
da manjkajuće što prije s korisnim i potrebnim nadoknadimo.
Ne manja je zasluga, što je pojedine ustanove postojećih
zakona ne samo jasno i jezgrovito rastumačio, nego što je
tomu dodao riješidbe bečkog vrhovnog kasacionog sudišta,
bečkog upravnog sudišta, te kr. zem. vlade i našeg vrhovnog
sudišta kr. stola sedmorice. Na taj način dobila je
„Zbirka" pored svoje praktične koristi i znanstvenu vrijednost,
što joj daleko veću prednost daje pred izdanjem šumskog
zakona od g. 1900., koje je pisac zajedno s pokojnim
šumar, nadzornikom A. Borošićem izdao.


Od onda do danas mnogo se kod nas promijenilo, pa
pisac u pravi čas pruža svoju „Zbirku" našim šumarskim
oblastima, koje će djelo na polju našega Šum. gospodarstva
ostati od trajne vrijednosti.


U „Narod. Novinama" od god. 1917. broj 296 prika


zao je banski savjetnik Franjo Haladi široj javnosti ovu


„Zbirku", ocrtavši u kratkim potezima njenu važnost za


naše šum. gospodarstvo. Ovaj prikaz, koji potječe iz pera


uvaženog pravnika i dobrog poznavaoca naših šumarskih


prilika, jest sâm po sebi najbolja preporuka za ovu „Zbirku",


te za širu javnost ne bi imao ništa više o tom reći.