DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1918 str. 38     <-- 38 -->        PDF

*-: .


ftlorsku klimu —- đaklcod flore centralne Evrope ha floru
obala Sredozemnoga mora — kao ovdje. Jedva koju stotinu
metara povrh mora prestaje potpuno utjecaj mora, | vlada
kopnena klima sa velikim zimskim i ljetnim ekstremima."*
Dosta je na više mjesta da samo prođemo prvi lanac brijegova,
koji strše nad morem, da nam se pruži posve druga slika vegetacije.
U tom pogledu je vrlo interesantna šetnja iz Dubrovnika
preko Srđa.


*


Jedno od stabala Sredozemne flore, koje najbolje odgovara
za drvorede jest svakako česmina ili crnika (Quercus
ilex), koja se kod nas može naći u skoro svim šumama.
Tu ona obično grmoliko raste, jer joj sjekira ili kozji zub
ne da, da se bujno i pravilno razvije kao stablo, i jer se
obično pomlađuje iz starog panja, a ne iz sjemena. Nu,
gdje se racijonalno goji, tu se razvije kao divno ogromno
stablo, široke, pravilne, tatnno-zelene i guste krošnje. Raste
doduše dosta polagano, ali je zato stablo vrlo trajno, a
drvo dragocjeno. U šumama Dundo i Kalifront (Čelo)
na otoku Rabu, ima česmina (crnika) velikih opsega, čak
do 3 m. Vrlo lijepih primjeraka može se naći i u Crnoj
Gori na Pelješcu.


Jedan od najlepših predjela u Napulju svakako je
Acquario i Via Caracciolo. Tu su krasni drvoredi od
same česmine. U toj hladovini, zaštićeni od vjetrova, zimi
i u proljeće se na hiljade stranaca odmaraju i zabavljaju.


I u glasovitim
kupalištima Viareggio na Tirenskoj obali su
uz ceste zasađeni dugi drvoredi česmina, kojima se krošnje
s jedne i s druge strane spajaju u jedan zeleni tunel.
I u svim većim parkovima, kao u Giardino Boboli
u´Firenci u Villa Borghese na brijegu Pincio u Rimu
i t. d. česmina je jedno od najomiljenijih stabala, koje svojom
bujnoiji krošnjom i u zimsko doba podaje koliko čara
i draž onoj divnoj prirodi.


* Prof. Filip Lukas — Jadran. Rijeka 1911.