DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1918 str. 38 <-- 38 --> PDF |
*-: . ftlorsku klimu —- đaklcod flore centralne Evrope ha floru obala Sredozemnoga mora — kao ovdje. Jedva koju stotinu metara povrh mora prestaje potpuno utjecaj mora, | vlada kopnena klima sa velikim zimskim i ljetnim ekstremima."* Dosta je na više mjesta da samo prođemo prvi lanac brijegova, koji strše nad morem, da nam se pruži posve druga slika vegetacije. U tom pogledu je vrlo interesantna šetnja iz Dubrovnika preko Srđa. * Jedno od stabala Sredozemne flore, koje najbolje odgovara za drvorede jest svakako česmina ili crnika (Quercus ilex), koja se kod nas može naći u skoro svim šumama. Tu ona obično grmoliko raste, jer joj sjekira ili kozji zub ne da, da se bujno i pravilno razvije kao stablo, i jer se obično pomlađuje iz starog panja, a ne iz sjemena. Nu, gdje se racijonalno goji, tu se razvije kao divno ogromno stablo, široke, pravilne, tatnno-zelene i guste krošnje. Raste doduše dosta polagano, ali je zato stablo vrlo trajno, a drvo dragocjeno. U šumama Dundo i Kalifront (Čelo) na otoku Rabu, ima česmina (crnika) velikih opsega, čak do 3 m. Vrlo lijepih primjeraka može se naći i u Crnoj Gori na Pelješcu. Jedan od najlepših predjela u Napulju svakako je Acquario i Via Caracciolo. Tu su krasni drvoredi od same česmine. U toj hladovini, zaštićeni od vjetrova, zimi i u proljeće se na hiljade stranaca odmaraju i zabavljaju. I u glasovitim kupalištima Viareggio na Tirenskoj obali su uz ceste zasađeni dugi drvoredi česmina, kojima se krošnje s jedne i s druge strane spajaju u jedan zeleni tunel. I u svim većim parkovima, kao u Giardino Boboli u´Firenci u Villa Borghese na brijegu Pincio u Rimu i t. d. česmina je jedno od najomiljenijih stabala, koje svojom bujnoiji krošnjom i u zimsko doba podaje koliko čara i draž onoj divnoj prirodi. * Prof. Filip Lukas — Jadran. Rijeka 1911. |