DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1918 str. 37     <-- 37 -->        PDF

-* Ui -


Osim to.^a u mnogim´mjestima treba uzeti u obzir i
kulturno stanje pučanstva i nerazvijeno estetsko čuvstvo (ne
izuzev ni gradski svijet), što sve dovodi do oštećenja stabala
i drvoreda na razne načine. Zato moraju stabla biti
što žilavija protiv lomljenju grana, udarcima od kamenja i
rezbarijama pomoću raznog kovinskog oruđa.


Drvorede divljeg kestena sa zagrebačkog Prilaza, iz
Graca, sa praterske Hauptallee, brijestove iz Schônbrunna
nećemo nikada uspjeti uzgojiti u našim primorskim
krajevima, osobito u južnoj Dalmaciji, ali zato ćemo
ipak moći uzgojiti jednako lijepe, dapače još ljepše drvorede
vazda zelene, široke i guste krošnje, koji će odoljevati
vjetrovima, suši, žegi i slabom kamenitom tlu, a uz to braniti
nas zimi od jakih vjetrova.


Nekoji prigovaraju vazda zelenim drvoredima, da njihova
vegetacija ne pobuđuje onaj osjećaj pramaljeća što ga
pobuđuju stabla sa padavim lišćem, kada u proljeću propupče.
No, u koliko bi taj prigovor bio umjestan, treba
predpostaviti, da su na našim obalama zime relativno blage
i sa malo snijega, pa vegetacija ne može pobuditi u nas u
proljeću takav dojam kao n. pr. u centralnoj Evropi, gdje zimi
vegetacija skoro potpuno spava, tako, da se ono proljetno
buđenje vegetacije osobito dojimlje. Ako takovi osjetljivi
estetičari kod raznih nuança zelenila na vazda zelenom
stablu, kad se u rano proljeće pomlađuje, ostaju ravnodušni,
neka skrenu sa gradskih šetališta u bližnju okolicu, u prirodu,
i tu će imati prigode, da im mlada proljetna vegetacija
opaja dušu i pobudi rafinirana, ali uspavana čuvstva.


Vazda zelena flora sa obala Sredozemnoga mora pruža
se na našim obalama dosta više na sjever nego li na zapadnoj
obali Jadrana, a to ponajviše uslijed tla, koje je kod
nas vapnenasto i toplo, dočim je tlo na talijanskoj jadranskoj
obali nepropusno i hladno. ,Nu, pošto se brda naokolo
Jadrana visoko dižu odmah do mora, može se kazati,
da nigdje nije tako nagao prelaz iz kontinentalne na po