DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1918 str. 36 <-- 36 --> PDF |
- .. — stabala treba se vazda postarati o potrebnoj svoti za obra đivanje i uzgajanje tih stabala, a ne samo posaditi ih, pak ih prepustiti sudbini. Posađena stabla treba valjano nadzirati i obraniti ih ne samo od raznih zareznika, već osobito od zapuštene i zlobne dječurlije, koja nemilosrdno i na vandalski način lomi i kvari posađena stabla uz puteve. Mnogi gradovi na našim obalama mogli bi se dičiti krasnim drvoredima, da nemaju ovu pravu rak-ranu. To je dokaz pomanjkanja uzgoja, estetskog čuvstva i plemenitosti srca! Predpostavljajuć, da će se spomenutim uvjetima udovoljiti, te da postoje preduvjeti za dalnje uzdržavanje drvoreda, dolazimo na najvažnije pitanje, naime na izbor vrsti stabala. U tome se obično mnijenja jako razilaze, te više puta prevladaju ona, kojima se doduše sa estetskog gledišta ne bi imalo što prigovoriti, ali, pošto se pri tome nijesu dovoljno uzele u obzir mjesne prilike podneblja i tla, uzrokom su ne malenih razočaranja, tim više, ako se je za tu svrhu potrošio znatan novčani iznos. Kod izbora stabala za drvorede mora se imati na umu ovo : Stabla moraju u mnogim slučajevima odoljevati jakom vjetru i to osobito vjetru, koji dolazi s mora ili preko mora. Mnogi su naši krajevi izloženi bilo jugovini, zapadnjaku, majištralu ili buri, koji vjetrovi kod nas dosta žestoko duvaju. Ovima ne mogu odoljevati stabla ovećega ili mekanoga lišća, kao n. pr. pavlovnija, hipokastan (divlji kesten), lipa, brijest i t. d. U sušnim krševitim krajevima rte uspijevaju platani, pavlonije, hipokastani, jablani i t. d., pak u tim okolnostima ne odoljevaju žestokoj ljetnoj pripeci. Sa estetskoga i praktičnoga gledišta bolje je izabrati vazda zeleno drveće i to iz naše flore (Sredozemnoga mora), koje ne treba da se tek aklimatizira i koje će, osobito u zimsko doba, dati dotičnome kraju vrlo ubav i pitom izgled, te mu neće ništa oduzeti od prirođenog južnog karaktera. |