DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1918 str. 33 <-- 33 --> PDF |
jednosti odsječenog, odrezanog ili otrgnutog objekta znade biti prilično znatan, doznačuje vlasniku šume posebna stavka §-a 4., koja glasi: „Nego ako ima razloga bojati se, da će u opće zaostati rasten je ozleđenih stabala, imadu se tad pomenute naknade platiti poldrugi put, a dvaput ili dvostruko, ako se je bojati, da će ozleđena stabla usahnuti." Temeljem ove potonje odštete ima se dakako uzeti ne zbiljna količina odsječenog odn. otrgnutog objekta, već dvostruka količina tog. objekta, kako to i iz samog smisla priloga D jasno proizlazi. Međutim ima slučajeva, da počinitelj štete bilo s kojeg razloga prisvoji samo stanoviti dio odsječene krošnjevine. Neposredi gubitak proteže se u tom slučaju bez dvojbe samo na prisvojeno drvo, no posredni gubitak ne stoji sa količinom prisvojenog drva u nikakovom razmjeru. On je naprotiv tim veći, čim je veća količina odsječen e krošnjevine. U ovakovom slučaju odgovara duhu pravednosti i zakona, da štetočinitelj kao odštetu za neposredni gubitak naknadi vlasniku šume novčani iznos, koji odgovara zbirjnoj količini prisvojenog drva. Kao odšteta za sve štetne posljedice nedozvoljenog čina osim gubitka na prirastu pripada vlasniku šume novčani iznos, koji odgovara ukupnoj količini odsječen e granjevine (krošnjevine), a za odštetu gubitka na prirastu ima se kao temelj obračuna uzeti zbroj odsječenog i prisvojenog drva. Postupak je sličan i u slučaju, ako je netko samo prevršio odn. okresao jedno stablo, ali uslijed zapriječenja po lugaru nije mogao ništa odnijeti. U tom slučaju plaća počinitelj štete vlasniku šume samo odštetu za ukupni posredni gubitak. |