DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1918 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 86 znatnu
štetu. Ova šteta leži u tome, što prevrŠeno odn.
okresano stablo izgubi uslijed ozleda manje ili više od
svoje tehničke vrijednosti, a osim toga zaostane manje ili
više u prirastu.


Čamovo, za jarbol sposobno stablo izgubi npr. uslijed
prevršenja tu uporabivost, a time odmah i nešto od svoje
vrijednosti. Osim toga bude stablo na mjestu ozlede izvrgnuto
pristupu štetnih gljivica i nepovoljnom uplivu atmosferilijâ
(osobito zakisivanju), uslijed čega vrijednost- stabla još
više padne.


Slične posljedice skopčane su često i sa kresanjem i
to osobito kod kresanja jačih grana, u kojem slučaju ozlede
uslijed velike površine ne mogu za vremena zacijeliti.


Također je jasno, da i prirast prevršenoga odn. okresanoga
stabla mora uslijed gubitka asimilatornih organa
manje ili više zaostati, a taj gubitak na prirastu stoji dakako,
kao i sve druge štetne posljedice prevršivanja i kresanja,
u upravnom razmjeru sa drvnom masom oduzete
krošnjevine.


Naravno da je zakonodavac za ovaj veći posredni
gubitak, koji je skopčan sa prevršivanjem i kresanjem, morao
šumovlasniku doznačiti primjerenu naknadu.


Neposredni gubitak po Štetočinitelju prisvojenoga vrha
odnosno grane nije zakonodavac pozivom na § 72. š. z.
mogao šumovlasniku naknaditi drugačiie nego zbil j nom
vrijednošću po štetočinitelju prisvojenoga objekta.


Sve pak štetne posljedice prevršivanja odn. kresanja —
osim gubitka na prirastu — naknađuje zakonadavac šumovlasniku
ponovnom potpunom vrijednošću dotičnog objekta,
tako da odšteta u vrijednosti, koja odgovara vrsti (razvrstbini)
i dvostrukom kubičnom sadržaju prisvojenoga drvlja,
predstavlja odštetu za neposredni i za jedan dio posrednog
gubitka.


Drugi pak dio posrednog gubitka t. j . izgubljeni prirast
na oštećenom stablu, koji gubitak u razmjeru naprama vri