DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1918 str. 31 <-- 31 --> PDF |
- 85 cijeloga preostalog dijela stabla t. j . morao bi mu platiti 184 krune 50 filira, dočim dvostruka količina prisvojenoga* drva vrijedi samo 80 filira. Koji se dakle hrvatski izraz u uvodno citiranoj stavki §-a 4. ima na mjesto njemačkog t. j . izvornog izraza „des gefrevelten Holzes" upotrijebiti, o fom može sada lahko odlučiti svaki čitaoc. Na strani 79. spomenuo sam, da je sa odsijecanjem i prisvajanjerii vršika, ogranaka i grana spojen razmjerno veći posredni gubitak nego sa prisvajanjem osovnog drva spomenutog u §-u 3. priloga D pod točkom 2.a i ..., te da stoga zakonodavac u §-u 4. priloga D doznačuje vlasniku šume odštetu u dvostrukoj količini po štetočinitelju prisvojenog drva. Da se o ovoj tvrdnji glede veličine posrednog gubitka uzmognemo uvjeriti, valja posredni gubitak u jednom i u drugom slučaju međusobno sravniti. U slučaju prisvajanja osovnih stabala prema §-u 3. priloga D točka 2. a. i 3. a. proteže se posredni gubitak samo na postanak praznina u sklopu krošanja, te na posljedice, koje s time stoje u savezu. Ovamo spada izvrgavanje tla nepovoljnom uplivu sunca i s time skopčano prejako osušenje tla, pojavljivanje korova i t. d., u kratko: umanjivanje plodne sposobnosti tla. No i stabla, koja se na rubu takove čistinice nalaze, izvrgavaju se također pogibelji uslijed jačeg pristupa svjetla samo s jedne strane. Grane, koje se na toj strani nalaze, mogu se jače razviti, krošnja može uslijed toga postati nesimetrična, a popriječni prerez debla ekscentričan, pače u stanovitim slučajevima može se i kora na deblima rubnih stabala sa obasjane strane upaliti, osušiti i otpasti i t. d. Iste te štetne posljedice za tlo i za okolna stabla mogu nastupiti i kod prevršiv.anja odn. kresanja osovnih stabala, a naročito u četinjavim šumama. No kod prevršivanja odnosno kresanja trpi osim toga i samo prevršeno odnosno okresano stablo manje ili više |