DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1918 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 78 — posve jasno posebnim slučajevima krađe drva. Pri tom ne pravi on razlike između drva sposobnog za krupne i drva sposobnog za sitne drvne sortimente, jer inače ne bi i mlade biljke među drvo ubrajao. Naročito pak spomenuta stavka §-a 4. jasno označuje vršike, ogranke i granje u svakom slučaju drvom.- Jer oštećenje drva (stabla) bilo odsijecanjem bilo odrezivanjem ili otrgavanjem vršike, grana ili ogranaka ne bi se moglo ni zamisliti, kad dotična vršika ili grana ma u kojem slučaju ne bi također bila drvo. Da vrhovi etc., koji su sposobni za metlovinu, šibe, gužve, palice, slabije obručeve i t. d., predstavljaju manje vrijedni drvni užitak, o tome ne može nitko dvojiti. No manje vrijedni drvni užitak nije još ni izdaleka isto, što i šumski nuzužitak, kako to hoće gosp. nadzornik GUrth. Ta svi šumarski autori bez razlike označuju bilo kakovo, pa i najsitnije sirovo drvo glavnim šumskim užitkom, u koliko se ono kao drvo i upotrebljava. Pri tom oni ne prave nikakove razlike u pitanju, da li to drvo potječe iz dozrele ili iz mlade šume. Tko bi pak mogao reći, da se napred navedeni sitni drvni sortimenti ne upotrebljavaju kao drvo? Gayer dapače specijalno nabraja ove sitne drvne sortimente kao glavni šumski užitak.* Zašto citirana stavka §-a 3. izričito veli, da se u §-u 3. sadržane ustanove ne protežu na prisvojenje vršika, ogranaka i granâ, te mladih biljki (mladica), nije doduše vidljivo iz samog §-a 3., ali nam biva na prvi mah vidljivo, čim nešto pozornije pročitamo cijeli prilog D. O prisvajanju drva govore naime tri paragrafa i to § 3., 4. i 5. priloga D. § 3. govori o prisvajanju cijelih stabala u osovnom i oborenom stanju, zatim o prisvajavju pojedinih dijelova stabla, koji bilo s kojeg razloga na tlu već leže, te o prisvajanju iskrčenih panjeva. * Forstbenutzung, 10. izdanje 1909., str. 107., 108., 427. I 430. |