DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1918 str. 18 <-- 18 --> PDF |
- 72 — naše narodno gospodarstvo bilo bi mnogo bolje, kada bi se taj novac upotrijebio u svrhu, da se osnuje jedan jak novčan zavod, koji bi našem narodu davao zajmove na dulje vrijeme i recimo uz viši kamatnjak, nego li što je onaj od vrijednosnih papira, Ako bi se recimo davali zajmovi uz 6% kamatnjak, profitirale bi imovne općine, zem. zajednice i narod. Tako jak novčan zavod mogao bi preuzeti u svoje ruke kolomizaciju domaćeg pučanstva iz Like i Zagorja u plodnu Slavoniju, kao i parcelaciju velikih posjeda, kanalizaciju naših rijeka i potoka, te preduzimati razna druga narodu korisna poduzeća. Uz tako jak novčani zavod podigao bi se još više ugled našem šumarskom staležu, jer bi i šira javnost znala da taj narodni imetak potječe iz naših Šuma, kojim upravljamo mi šumari. Naš narod je uvjeren, da taj imetak nema služiti samo u korist današnje generacije, nego da ga valja sačuvati za potomstvo u korist cijelog naroda. Za pohvaliti je, da zem. zajednice upotrebljuju svoje glavnice za nabavu šuma, livada i pašnjaka. Na taj način biti će u buduće lakša opskrba s drvom za gorivo i građu, a kupom livada i pašnjaka, potpomaže se intenzivnije marvogojstvo, koje se može smatrati glavnim vrelom, od kuda narod crpe svoju snagu i moć. Isto tako je od velike koristi, što su neke imovne općine svoj šumski posjed proširile kupom privatuih šuma. U VI. poglavlju obradio je pisac s mnogo pomnje pitanje o izricanju presuda iz ogluhe i kaznenim odredbama u upravnom postupku. To je za nas šumare od velike važnosti, jer sve do danas nemamo jedinstvenog upravnog postupnika, te što su propisi glede toga rasijani u pojedinim zakonima i naredbama. U ovom se poglavlju susrećemo s jednim statističkim podatkom, koji naše šumsko gospodarstvo u loše svjetlo stavlja. U trogodištu od 1902—1904 broj šumskih prijavnica iznosio je .629.200 komada, a jedva je moguće, da je taj broj kasnije pao. |