DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1918 str. 15 <-- 15 --> PDF |
-m Tako po jednoj naredbi kr. zem. vlade iz g. 1898. mogu ovlaštenici z. z. svoja deputatna drva prodati, a utržak razdijeliti pro rata parte, a po drugoj naredbi iz g. 1908. može ovlaštenik slobodno raspolagati sa ogrijevnim drvom, koje mu je doznačeno kao njegov dio skupnih užitaka. Ovlaštenik z, z. ne može dobiti građu iz zajedničke šume za kuću, koja se gradi izvan područja zem. zajednice. Po jednoj načelnoj riješidbi kr. zem. vlade iz g. 1903. može se potrajni prihod šume ustanoviti pomoću uži t nog postotka, što nije sasvim ispravno i može u praksi voditi do krivih rezultata. Formula užitnog postotka ew = n . Vw * n vrijedi za normalno uzrasle, a ne za dosta proređene šume zemlj. zajednica, te ima više teoretsku, a manje praktičnu vrijednost. Držim, da ne bi bilo na odmet, da je ovoj naredbi donesen mali komentar i da je uporaba formule zgodnim praktičnim primjerom razjašnjena. U naredbi kr. zem. vlade od 15./VII. 1894. br. 34.291 nije postavljen ključ za tangentu, koju zemlj. zajednice doprinose k plaći kr. kot. šumara za vođenje stručne uprave u njihovim šumama. Od g. 1894., kada je gore spomenuti zakon stupio na snagu nije se u pitanju doprinosa z. z. za upravu njihovih šuma ništa promijenilo, akoprem su se njihove gospodarske prilike i drugi odnošaji u velike promijenili. Savremena šumarska politika* za odmjeru tangente općinama za upravu njihovih šuma poznaje slijedeće sisteme za odmjeru: 1. godišnji Čisti prihod šuma, 2. zemljarinu, 3. površinu, 4. namirenje svih troškova oko uprave 5. međusobni sporazum od slučaja do slučaja između države i općine. Ne znam, koji je od ovih sistema primijenjen za odmjeru tangente našim zemlj. zajednicama, pa ču se za to drugom prilikom na ovo pitanje opširnije osvrnuti. * Dr M. Eodres : Forstpolitik 1905. Str. 455. |