DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1918 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 64 — g. 1852. ne može se to provesti, nego se šumska željeznica može graditi tek uz privolu vlasnika dotičnog zemljišta. Ova ustanova š. z. u velike sprečava racionalnije iskorišćivanje šuma, te se ona ima što prije zamjeniti s drugom ustanovom, koja će omogućiti bržu i lakšu izgradnju šum. željeznica, bez kojih naše šume ne će dobiti svoje prave vrijednosti. Poznamo slučajeve, gdje je iz prkosa vlasnika susjednog zemljišta bilo nemoguće racionalno iskorišćivanje jedne prostrane šume. Nakon rata biti će mnogo materijala za gradnju šum. željeznisa, a naše imov. općine ne smiju propustiti priliku, da kroz svoje šume do željez. stanice ne izgrade stalne šum. željeznice, koje se kupcu šume mogu uz odštetu prepustiti na uporabu, kako se to danas običaje činiti kod državne šumske uprave i vlastelinstva đakovačkog. > O šumskim požarima i štetama od kukaca u šumama doneseno je opširno tumačenje, koje pitanje osim toga mnogo razjašnjuju vrhovne riješidbe uvodno spomenutih sudišta i kr. zem. vlade. Po mome mišljenju bilo bi dobro, da je doneseno kratko stručno tumačenje o načinu ustanovljenja štete od požara, koji prouzrokuju željeznice u šumama i da je zgodnim primjerom to razloženo, kako bi i nestručnjak mogao razumijeti postupak kod ustanovljenja takove štete. To bi bilo još tim potrebitije, jer kr. zemalj. vlada u tom predmetu nije dosada izdala načelne riješidbe ni naputka glede obračunanja šteta od požara u šumama od šeljeznica. Ne mogu propustiti, a da se ne osvrnem na naredbu kr. zem. vlade od 27./I. 1911. broj 61.615 o tamanjenju gusjenica u šumama, koja u ostalom sadržaje tvrdnju, da uzrok sušenju hrastika nije t. z. „medljika", te da je navodno kr. zem. vlada dala po stručnjacima istražiti prave uzroke sušenju hrastika, a rezultat tog istraživanja jest, da se „sušenje ima pripisati u prvom redu višegodišnjem obrstivanju hrastika po gusjenicama . . .", a da su „šumski organi krivi tom, jer se za vremena nisu pobrinuli za uništenje gusjenica : i sprečavanje njihova raznaja." Bolest „medljika" nije još |