DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Piiliodna vrijednost sume. Ustanovljenje prihodne vrijednosti šume je od velike važnosti za vlasnika šume, jer nakon što je ista ustanovljena, može on znati, da li mu i kakovu mu korist šuma daje; Istom nakon ustanovljenja prihodne vrijednosti šume može šumovlasnik znati, dali mu se uzgoj šume pod zadanim odnošajima u opće i kako izplačuje. Iz podataka sabranih za ustanovljenje prihodne vrijednosti šuma, može vlasnik šume uz to razabrati i mane dosadanjeg mu gospodarenja sa šumom, a prema tomu će moči i te mane za vremena odstraniti. Pokušat ćemo izrađenim primjerom upozoriti na te momente i u kratko ih objasniti. L) Primjer za ustanovljenje prihodne vrijednosti šume. A.) Prihodna vrijednost šume u dobi sječe. U prihodnoj vrijednosti šume u dobi (konačne) sječe, moraju biti uvaženi svi prihodi i razhodi Što nastaju od osnutka šume do konačne sječe. Takovi prihodi odnosno razhodi jesu slijedeći: 1.) Prihod od drva, dobivenog prigodom konačne sječe. 2.) Prihod od drva, dobivenog prigodom proreda. 3,) Prihod od plodova šumskog stabalja. 4.)´Prihod od paše u šumi. 5.) Prihod od lova u šumi. 6,) Prihod od šum.skog tla. . . .. Uz te prihode imade i drugih, ali se takovi u pravilu u nas ne rabe, pa kako ima naznačen primjer da predoči naše užje odnošaje^ izostavit ćemo ih. Razhodi u pravilu jesu: 7.) Troškovi za uzgoj šume. 8.) Troškovi za upravu šuma i poreze za šume. 9.) Kamatna vrijednost tla. 1.) Prihod od drva konačne sječe. Prigodom konačne sječe polučuje se prihod, koji sasto= i od novčanog utržka za sječom dobiveno drvo. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 4 ~ Vrijednost je tomu drvu ovisna: a) 0 množini drva, b) 0 vrstnoći tog drva, c) 0 prodajnoj mu cijeni, a) Recimo da smo iconačnom sječom našli po jutru: u hrastovoj šumi 1. razreda stojb, vrsnoće 328 m^ drva. 277 m» drva . ,. „ "I. 224 m=^ drva u bukovoj šumi I. 247 m´* drva II „ , , 211 m^ drva III. 182 m^^ drva u niskoj šumi 85 m´ drva b) od toga drva našli smo, da je sposobno: u hrastovoj šumi I. raz. st. vrst. za građu TO**,,,, a za gorivo 307o II. 607o. « » w 407«. III. ^^ fo) JI n i) 507o. bukovoj šumi I. 30*^/ » 707o. „ II. ^ ^ /o» >t n n 807,. . Hl. ^^ 109 W tt » 857.. 10^/ 90%, n u nisicoj šumi to ima: u hrastovoj šumi I. raz. St. vrstnoće 328 x 070 = 229-60 m-^ grade i 328 x 0"30 = 9840 m´^ goriva drva. U hrastovoj šumi 11. raz. St. vrstnoće 277 x 060 = 166-20 m^ građe i 277 X 0´40 ^ 110-80 m^ goriva drva. u hrastovoj šumi liL raz. st. vrstnoće 224 x 0*50 = 112´— m^ građe i 112 m^ goriva drva. u bukovoj šumi I raz. st, vrstnoće 247 x 0.3 = 74-10 m^ građe i 247 x 0*7 =-^ 172*90 m´´ goriva drva u bukovoj šumi II raz. st. vrstnoće 211 x 0-2 = 4220 m^ . građe i 211 x 0-8 = 168-80 m^ goriva drva. u bukovoj šumi III. raz. st. vrstnoće 182 x 015 — 2730 m^ građe i 182 x 0-85 = 154-70 m´´ gcriva drva. u niskoj šumi 85 x Oi = 8 5 m´^ građe i 85 x 0*9 -^ 76-50 m« goriva drva. c) Recimo^ da je takovom drvu ustanovljena na panju po 1 m^ cijena: |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 5 <-- 5 --> PDF |
5 — za hrastovu građu 25 K za hrastovo gorivo 3 K za bukovu građu 7 „ za bukovo gorivo 5 „ za drvo iz niske šume za građu 15 K., a gorivo 3 „ to je prihod od drva konačne sječe po 1 jutru: u hrastovoj šumi I. raz. st v. 229´6 X 25 -^- 984 X 3 6035-20 K f l « „ 166-2X25+ 110-8 X 3 4487-40 , » ^ ^ ili. ; „ ^ 112 X25+ 112 X 3 3I36-— . U bukovoj „ 1. , „ „ 74-1 X 7+172-9X5 1383-20 „ „ II. „ „ „ 42-2 X 7 + 168-8 X 5 1139 40 , „ HI. „ „ „ 27 3 X 7 H- 1547 X 3 964-60 , u niskoj šumi 8-5 X 15 + 76-5 X 3 357-— . 2.) Prihod od drva, dobivenog prigodom proredi Kao kod konačne sječe, polučuje se i prigodom proreda prihod, koji sastoji iz utržka za sječom dobivenog drv#: I tu je vrijednost tom drvu ovisna a) o množini drva, b) 0 vrstnoći tog drva i c) o prodajnoj mu cijeni. a) Recimo, da smo prigodom proreda posjekli po jutru: 1 u hrastovoj šumi j, u bukovoj šumi i! il ( u niskoj 11. IIL ! i. II. i III. Proredom obavljenom ´ šumi ! u godini 1razred« stojblnske vrstnoće i m* drva 1 1 20. 1 5 i 25. — — i — --5 .1 — ] — 30. 9 — — *— — — i 40. 11 6 ; 50. 15 10 5 ! 15 6 ; 4. 60. 17 13 8 ! 23 17 ; 9 — 70. 19 U 1 10 j. 26 20 ; 12 — i 80. 20 15 1 11 ! -— — — 1 90. 20 15 12 i´ " — — ! 100. 20 16 13 1 — — — j UP, 19 16 13 : -— — -^ j |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 6 <-- 6 --> PDF |
6 — b) od tog drva našli smo, da je sposobno za građu: i u hrastovoj šumi u bukovoj šumi - u niskoj L .11 IIL , L j IL- IIL, Od drva posječenog šumi u godini razreda stojbinske vrstnoće i — 1 _ 60. ´ 0-85 1-15 0^68 2*60 1-60 0*60 70. 0-95 — — I", - 80. 3-50 075 — — " — 90. -4-00 2-25 0-60 — ~-— 100.. ; 4-00 2-40 0´65 T" , — -~ r - ™ . ™ . ...., — 110. 4-75 3"20 1-9S 1 -, ´ dočim je ostali dio tog drva sposoban za gorivo, c) cijena je takovom drvu na panju po 1 m^^: za hrastovu građu 15 K za gorivo 2 K ^ bukovu´ :„ , ^ 5 „ , „ ^, 4 ,, „ drvo niske šume „ „ . 2 ,, : d) prema gornj.(a.-c.) jest vrijednost prihoda od prorede O § ^ 20, 25. 30. 40. 50. 60. 70. 80. 90. 100. 110. u h r a s t 0 V 0 j š u m i I. IL . III. razreda stojbinskevrstnice ^ —: 9X2«^ ´. 18 11X2«22 15X2=30 0´85X 15+16-15X2-=45-05 0´95X15+r8-05X2—50-35 3X15+17 X 2-::79´00 4X15+16X2^92-00 4X35+16X2--92-00 ^XI5XH-25X2«^S9-75 kruna ^ ^ ^ 6X2— 10X2 - 12 , , 20 13X2- ´26 14X2-: 28 0-75X15-M 4-25X 2--3975 2-25Xi5+12´75X2—59-25 2-4X15+l3´6X2-63´20 3^2X1^+12-8 X2««73-60 ., 5X2-10 8X2=-16 10X2=-20 11X2=-22 0-6X35+ 11-4^2--31-80 0-65XJ5+ 42-35X2=-34-45 1-95X15-1´-11-05X2—51-35 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 7 T3 O u bukovoj šumi =S , I3L 1 II : O I. 1!. III. tu V3 . O IM razreda stojbinske vrst niče i CL Ui . > kruna i Q i 20. j 1 : 25. j "" -— 5XS-1(> 30, . ^0. — — — 1 50. A5X^=^ 60 ´ 6X^= 24 ´ 4X´i---16 i 60. M5X5-|-2i-85X´i=-93-i5 :0´68X5-i--16-32X4---68-68 9X´4-:-36 70. 2-6X5-;-23-4X´^--10660; l´6X5+lf*-4 X4---8i-60 0*6X 5-1-11-4X4-= 48-60 i 80. ; 90. 1 — 1 100. i 110. — — i — 1 e) Kako ti prihodi uniiaze u raznim odlomcima Tremena prije konačne sječe, — to im ie vriiediiost u vremenu konačne siječe veća za kcimatni prihod razdobja od dobe sječe proredom, do dobe konačne sječe. Prema gornjemu (d) vrijednost je tih prihoda u dobi konačne sječe (120 god): u hrastovoj šumi I. r, =-I8 <1-02»H22 < 1-02««+ 30 < 1-02™+45-05 X X 1 -OŽ^o+SO-SS < I 02´´»+79 < 1 02^»-l 92 X 1 02-´"H+ 92xl-02´H99-75< 1-021«= 12i7-36 K . U. r. - 12 < 1 02^«+ 20 K I "02"´ + 26 X 1 02^» + 28 X X l-02´´0+39-75 K 1 -02^«-,- 59-25 X l-02««4- 63-2 x´ X i 02"H-73-6x 1-0210 X 678-21 K „ III. r. 10X1-02´»+16x1 02so-´r20Xl-02s«+22Xl-02*»+ -f31-8x l-02"´<´+34-45 <1-02-"+51-35 X 1 02"== 366-44 K „ bukovoj „ 1. r. ==-60xl-02^«H-93-15 X 1-02´^o+ 106-6 x 1-02" = = 377-44 K „ li. r. =2 4 X 1-02:´H 68-68 X 102--"´+81-6 x 1-02^0 = = 245-32 K „ II!. r. = 16 X l-02«<´+36 X 1-02^«+ 48-6 X 1-021" = = 141 89 K u niskoi šumi = 10> l-02i»+10xl-02-´=. . -= ´-^3-20 „ |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 8 <-- 8 --> PDF |
- 8 — 3. Prihod od plodova šumskog stabalja. Prihod od žira odnosno bukvice, kojemu pridoiazi kod hrasta i prihod od šiške, ovisi o množini, vrsnoćinovčanoj cijeni tih proizvoda. a) Predpostaviv, da u visokoj šumi ima: u I. razr. stojb. vrstnoće po 1 jutru 10 hi. žira ih bukvice, , II. . „ !r „ 1 V 8 „ „ „ „ „ III. „ , , „ \ „ O „ » V 7t a u niskoj šumi „ 1 „ I „ „ >, » b) Da uz to ima u hrastovoj šumi: I. razr. stojb. vrstnoće 115 kgr. šiške. III. „ „ „ 60 „ c) Da je cijena širu odnosno bukvici (u šumi) 5 K po I hl., šiški 0-05 K po 1 kgr., to je vrijednost tih proizvoda u dobi uroda u hrastovoj šumi I. raz. st. -vrstnoće 10x5+115x0-05==55 75 K „ 11. „ „ „ 8x5+ 90 K0´05= 44-50 , , III „ „ „ 5x5+ 60x0 05=r28--„ u bukovoj „ \. „ „ , 10x5= 50´ II. „ „ , " 8x5-40´ III. , „ , 5X5= 25´ u niskoj šumi 1x5 = Ti prihodi unilaze,. ~ kako predpostavljamo, u visokoj šumi od 60. godine svake 5. godine, a u niskoj šumi od 25. godine svake 5. godine, dakle u raznim odlomcima vremena prije vremene konačne sječe, - pa im je vrijednost, — kao i kod prihoda prorede, u dobi konačne sječe veća za kamatni prihod razdobja od dobe uroda, do dobe konačne sječe. Prema gornjem vrijednost je tih prihoda u dobi konačne sječe: u hrastovoj šumi I. razr. =^-- 55-75 (i 02««+l´02-«+1´02´´"´+l-02*´^ + + 1 -02*« + 1 -023´^ -I- i -025"+1 -02^-´ + 1 02´» + -Y- l-02i«+l-02-Hl-02«) . . = 1404-90 K K^SSSSni |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 9 <-- 9 --> PDF |
u hrastovoj šumi II. r. - 4450 (3-28-i 2-97-i-269 ~ 2-44-f 2-21+2+ -h l´8H-l-64+l-49-rl´35-r 1-22+MO + 1) -= 1121*40 K „ 111. r. =^ 28A25-20 =-= 70560 K u bukovoj šumi I. r. - 50 (l´02^«+l-02i´^-r l-02if´+l-02H-I^02«) -^ 308— K „ iL r. - 40 (l´49-;-l-35+l-22-hM0+l)=-: 246 60 K „ in. r. = 25x616 = 154-— K u niskoj šumi = 5 (i 02´>+l´02*´)=5x l´lO+l = 10-50 K 4. Prihod od paše u šumi. Prihod od paše u šumi sastoji iz utržka polučenog za travu. Vrijednost te trave ovisi o množini i novčanoj joj vrijednosti. a) Predpostaviv, da se može dobiti trave po 1 jutru: u hrastovoj šumi I M ?) li. J3 >J >) 200 kgr. „ bukovoj III. 1. y* >? )» j ) 7 j j 150 kgr. 150 kgr. J? J ) II. j j JJ 5? 125 kgr. 3J J» ) J III. J^ ! ) U niskoj ;> Šumi 100 kgr. 50 kgr. b) te da je cijena toj travi 0´03 kr. po 1 kgr, to iznosi godišnji prihod od paše po 1 jutru: u hrastovoj Šumi I. raz. = 250X0-03 = 7-50 K M >> „ IL „ = 200X0-03 =- 6--K J? 35 „ III. „ = 150X0-03 = 4-50 K „ bukovoj „ i-, = 150X0-03 = 4-50 K „ II. „ = 125X0-03 = 3-75 K ?3 53 „ 111. „ = 100X0-03 - 3-— K ?5 3? u niskoj šumi = 1-50 K |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 10 — Taj prihod uniiazi svake godine, ali se prema mjesnim običajima ne crpi za vremena t. zv. branjevine, koja traje u visokim šumama 20 godina, a u niskoj šumi 10 godina. U vremenu konačne sječe taj prihod predočuje konačnu vrijednost rente, koja uniiazi za vremena trajanja obhodnje, umanjenog za vrijeme trajanja t. zv. branjevine. Prema tomu jest vrijednost šum.ske paše u dobi konačne sječe po 1 jutru. 1 02 ^20-a) ] u hrastovoj šumi I. raz. st. v. = 7-50 X * Q.Q2 ^^ 2340-— K „ , „ II. „ , . = 6-00 X --^-^0^7----1872--K . „ „ HL „ „ „=-4-50X 312 00 = 1404--K 1*02 -*^""-´^ 1 „ bukovoj ,, I. „ „ „ = 4-50 X - 0´02 ""´ ^ 513"— K O.OO 1 . . . II. . „ „ - ^*^5X— 0-02 " = ^^^"^^ ^ „ IIL „ „ ,^3´00X 514-00 = 342--K 1 02 30-10 1 u niskoj šumi = 1-50 X A/^o -= 36*75 K ^^ 0*02 5. Prihod od lova. a) Prihod od lova se očituje u zakupnini, koja se za lov poJučuje. Uzmimo, da zakupnina za lov iznosi na godinu Oi K po 1 jutru. b) Kako taj prihod uniiazi svake godine do vrem.ena konačne sječe, predočuje godišnju rentu, koja uniiazi za cijelog vremena obhodnje Prema tomu je vrijednost prihoda od lova u vremenu konačne sječe po i jutru: 1*02 ^^"^ ^ u hrastovoj ŠUITI = 0.1 X ^—o."0"2""-"" ^ ^´^ X 488-26 = 48´83 K -U bukovoj šumi = 0MX---Q.Q-2~-----0-1X19377 = 19-38 K . . . 1-02 30 _ 1 u n.skoj šumi = 0 1 X -^.^.^ -- - O´l X 40-57 = 4-06 K 6.) Prihod od šumskog t!a. a) Kako pod šumom razumjevamo uz sastojinu i šumsko tlo, a 0 ovom predpostavjjamo, da se za vremena tra ^sssssffmmammmmammmimmBmmmKm |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 11 janja obhodnje u ničem ne mijenja, to mu je vrijednost u dobi sječe ista, kao u početku sječe. Na način, koji ćemo kasnije obrazložiti, ustanovili smo, da je vrijednost šumskom tlu, na kojem se može uzgojiti: hrastova šuma 1 razred stojbinske vrstnoče ^ 99-98 K » » U. ?j )} > >> 6500 „ » j» IIL 43-69 „ ?» f} ?» bukova ;, 1. n » 66-75 „ » » U, >t » j^ 48-99 „ 99 III 47-96 „ niska Šuma = 197-77 , 7.) Troškovi za uzgoj šume. a) Pod troškovimia za uzgoj šum.e razumjevamo u nazočnom primjeru samo one troškove, koji su nužni za prvo osnivanje sastojine. Kako se u nas rabi u pravilu prirodan način uzgoja, uz popunjivanje prema potrebi umjetnim načinom, moramo u nazočnom primjeru uvažiti troškove za taj način uzgoja. U nas uobičajen način uzgoja šume, prouzrokuje u pravilu slijedeće troškove: 1 ) Trošak prouzrokovan obustavom paše za vremena trajanja t. zv. predzabrane, koja se rabi samo u visokim šumama i tamo traju prosječno 5 godimo. Prema tomu će taj trošak biti jednak pet godišnjem prihodu na paši i kamatnu mu vrijednost, po čemu iznosi: 1´02 ^ -1 ?> ii n )J ?y u hrastovoj šumiI II. .. raz razraz. .. st.vr 7´50 X—no´ ? ~ "^ vr. ^^ 3900 K 11. 11. ?> }> »> :. 6-00 X5-20 -31-20 „ IIL n ?^ ?j = 4-50 >< 5-20 -^ 23-40 „ bukovo] „ L „}} „>? ,w =-4-50 X5 20 = 2340 „ I. 11. M » n =^ 3-75 X5´20 = 19-50 „ \\L » y »( = 3 00 X5´20 = 15-60 ,. 2) Trošak prouzrokovan obustavom uporabe žirovine za vremena t. zv. predzabrane, koja se rabi samo u visokim šumama. Ta se obustava proteže na žirovinu na početku i na koncu t, zv. predzabrane; jednaka je dakle dvijema |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 12 <-- 12 --> PDF |
- 12 — urodima žira i kamatnom prihodu od 5 godina jednog ta kovog uroda; iznosi prema tomu: u hrastovoj šumi I. r. st. v. = 50 (1-02 +1] := 105-00 K „ „ „ II. , „ „ = 40(1-10 + 1) = 84-00 , „ „ 1". , „ „ = 25 X 2iO -— 52-50 ., bukovoj „ I. „ „ „ = 50 X 2i0 = 105-00 „ . „ 11. „ „ , = 40 X 2-10 = 84-00 =r:z 2i 0 52-50 3; Trošak prouzrokovan popunjivanjem umjetnim načinom, U pravilu iznosi taj trošak u visokoj šumi 0*2, a u niskoj šumi Oi troška za umjetan uzgoj cijele površine. Trošak za umjetan uzgoj cijele površine iznosi prosje čno 80 K po 1 raii, po čem trošak popunjivanja iznosi u visokim šumama 80 X 0´2 == 16 kr. po 1 jutru. u niskim , 80 X O´l = 8 kr. po 1 jutru. Prema gore rečenom (pod 1—3) iznose troškovi po 1 jutru za uzgoj šume: _L hrastove L raz. st. vr. -=39 -f-105 16 = 160-00 K II. . . . --31-2 i-84 -f-16 = 131-20 » „ i!I. . = 23-4 -L 52-5 + 16 ^-91-90 ji bukove I. „ V f) ´""^^ ^O rr " 105 + 16 = 144-40 }} . II. . „ „ --= 19-5 + 84 1 16 = 119-50 n . ni. „ „ „ - 15-6 + 525 _!_ 16 -= 84-10 9J niske šume -=-8 --= 8-00 » b) Kako taj trošak biva prouzrokovan u početku obho dnje, to mu je vrijednost u dobi konačne sječe, jednaka konačnoj vrijednosti glavnice, uložene za vremena trajanja cijele ophodnje, t. j. : u hrastovoj šumi 1. r. s V. == 160 X 1-02´´" 1723-20 K )J 131-2 X 10-77 M 1413-02 , III. 91-9 X 10-77 989-76 „U bukovoj 144-4 X 1-02 ´*´ )} 704-67 „ yj II. 119-5X 4-88 583-16 ,, n yy jf n ni. ?? 84-1 X 4-88 410-41 „ u niskoj šumi -8 X 1-02 ^« 14-48 .. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 13 <-- 13 --> PDF |
~ 13 8.) Troškovi za upravu šuma i poreze, a) Ti troškovi iznose na 1 godinu po 1 jutru: hrastove šume L razreda stojbinske vrstnoće - 11*47 K n >) * * * )) j) M »-F I ^Jf „ bukove iz suhe šume I. razred stojb. vrijed, ^ 3*50 „ ?> )^ JT ?j ^^´ ;j )j jj ~~ ^ ´^ }7 jy >? )5 jj ^"´ n >j j) ~" ^ ^»^ )j niske šume -= 206 « b) Kako se ti troškovi izdaju svake godine, to im je vrijednost u dobi sječe: }´()2^"´* 1 u hrastovoj šumi 1. r. st. vr. - 11*47 X—.v.n^— ^ 5600*34 K 0-02 II >j^*- 8-36 X 488-26 - 4081-85 „ n j» III III ?? j j = 5-75 X 488-26 = 2807-50 „ ;j bukovoj 1. „ „ „ = 3-50 <^"02^´-^ 678-20 0-02 II)» J) ?? = 2-76 X 193-77 534-81 )? III. „ „ „ == 2-23 X 193-77 432-11 u niskoj šumi = 2-06 83-57 "0-02 " 9. Kamatna vrijednost tla. a) Vrijednost kamata, koju bi vrijednost tla nosila za vrijeme cijele ophodnje, iznosi: u hrastovoj šumi 1. r. st. v. = 99-98X1-02(´´*^—l)=976-80 K ?> ?J II. „ „ „ = 65-00X9-77 ==635-05 „ III. .,- „ „ == 43-69X9-77 -426-27 „ ´) )> j´ j? >) bukovoj šumi JJ66-75X(l-02^"--1)--258-99 „ )) J5 >> II. „ „ „ = 48-99X3-88 =190-08 „ J ) „ III. „ „ „ = 47-96X3-88 =186-08 „ u niskoj šumi = 197-77X(1 02^^"´-1)-160-19 „ Prema tomu je prihodna vrijednost šuma u dobi sječe: |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 14 <-- 14 --> PDF |
-- 14 " CO ooo - x> 1 . , . . J:D cr . cr . ´ Li .5 L2. C ^ ---CL .-G 3 O 3 ´cx o sr- i^ ! J?cr ^ co ´—* ´t < ´i -1 o < S5< o < S O^^ Ci: ^ o O p. < < o «t N o. o. < o ? , x= ´— ^-. , SND CO´ o\ —´ -. to --^-* CD t—> ,—k . 00 OJ O O) -^ oo ^^ to O : : )—=» 4^ O "Cn O , O) O 00 <0 00 O 4^ " 00 ^ O 4::^ O *v| 1 00 OO O O C^ O 3 ´"to 4^´^-^´ 00 ^ F—L < o 2 a^ o 4^ to 00 >— O) 4^ -Sx> 4:^ to. oo 00 —´ ´ -a O) 4i^ *^ to ^ 00 - ^Z3 * to co on —-OJ , bO on O) to -^ 00 - ^ .(r> CD" o 00 c5 ´ do ci 00 ci 4^ to 4^ ro C/5< N) to CJ^ on to 4^ O 00 O O -^ O´ ´3 , >—^ 4^ to Ol >— oo J-W H) , ´ 1 -´ -! >^ to 4^. 00 co ^ 4x -^ c^ ^ 00 to to O 00 4:;^ 4^ O O O) 00 >-^00 O) "-^ co ^o 00 00 4^*^ on p CD . o OX to cii´-i (J\ d) 00 O CJ) 4:^ Ć)´ L. J -^ 00 00 ^ O Oi Oi CO OO O O 4:^ O 1 "" 1 to O to cn -^ 1 CJT CO 00 OJ " t__, »-4. to 4^ 01-^4 0 CD CD ^ >-^ O " Ol 00 00 4:^--3 CD CO 00 CXi -V? 00 rD 1 c 1 ^ I ,^. cr 1 -to " 3 ..co , co "-^ Cn on 4^ to to ^ fiJ < 1 <0 00 00 4x >-- ro 4i- 4^ CO o o to ,^´ 00 O 4^ 00 00 p -vj p on to rt> .. C/5< ´ i ´ 1 3. >—* N-i a> O) H-- 4i. 4:^ o cn oo ^- ^-* co 1 4i^ to 00 OO —* CD 4:^^ -* ^ on 4^ Oi ^ . i*—* 1 00 O) to.p. co -a p to 4^ -^ 42*. to cn-O >-^ 4^^ 00 cO co C5 O 00 CD 00´ 1 o\ 00 >-* —^ 1 00 ! CD 00 O O co O _ oo to k-wt. 1 CT) ^ Cn CTi .00 -"^ to co 00 >--* to on 1 (/)< tis ^~* 00 p OO, 4^ -a 4^ p o 00 -<] ´ ´ ^o. o to >-^ On 4^ to \ -3 0´-v| on-to O 4^ 4i-CO "-4 00 00 -^1 CD on, O O O 1 i |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 15 — B. Početna p r i h o d n a vrijednost šume. Početna se prihodna vrijednost šume nade, ako se prihodna vrijednost šume u dobi sječe diskontira na vrenie obhodnje. Po tomu je početna prihodna vrijednost: 1 hrastove šume r. St. v. - 2845-93Xr.^oi,o - 256-13 K 1-02 5) u. 2142-92X0-09 - 192-86 , )> m. M 1481´03X0-09 ~ 133-29 „ bukove 1025-9IX.^,Q2^-6-215*44 „ )j-II. >? 818´94X0´21 - 171-98 „ m. 641-23X0-21 - 134-66 . 1 niske šume =- 371´04X 1-02=^~ 204-07 . ´ C) Prihodna vrijednost šume u zadano (n) doba Prihodna vrijednost šume u povoljnoj (zadanoj) dobi/ ustanovi se, ako se početna prihodna vrijednost te šume prolongira za zadano vrijeme. Prema tomu je prihodna vrijednost n godina stare: hrastove šume I. raz, st. vr. =-- 256´13 < 1´02´´ JI U. „ „ „ -- 192-86 ^-1-02^´ III. „ ,, „ ^-^ 133-29 < 102´´ bukove I. „ ,, „ =-215-44 ili „ „ „ =-- 134-66 < 1-02" niske šume - 204 07 U 02" D) Prihodna vrijednost sastojine. Prihodna vrijednost šume sadržava u sebi prihodna vrijednost sastojine i vrijednost tla. Prema tomu se dade prihodna vrijednost sastojine ustanovili, ako se od prihodne vrijednosti šume odbije vrijednost tla. Po tomu je primjerice prihodna vrijednost sastojine, u dobi sječe: |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 16 — hrastove I. raz. st. vrstnoće - 2845´93-- 99-98 2745-95 K 2142-92— 65-00 .2077-92 II. n M =^1481-03— 43-69=1437-34 „ m. J? ... 1025-91-- 66-75 959-16 bukove I. =. 818-94— 48-99=^ 769-95 . If. .. lil. J? = 641-23— 47-96^- 593-27 niske šume == 371-04-197-77== 173-27 II. Obrazloženje primjera za ustanovljenje prihodne vrijednosti šume, A.) Prihodna vrijednost šume u dobi sječe. Li Prihod od drva konačne sječe a) Množina drva je u gornjem primjeru ustanovljena prema skrižaljkama drvne zalihe, i to ona za hrastove šume po Wimmenauerovim/ za bukove šume po F. Grundnerovini,^ a za niske šume po Pauzinim, Kod visokih šuma uzet je obzir samo na zahhu drva sa promjerom iznad 7%., jer se u nas tanje drvo zaista u pravilu i ne rabi. Uz to je u svim šumama uzeta drvna zaliha obrasta 0*9, mjesto obrasta od PO. U primjeru su opće rabljeni podatci za šume jedne Krajiške imovne općine, — a kod ovih se mora predpostaviti, da se u pravilu ne će moći uzgojiti šuma podpunoga obrasta, jer su te šume odviše pristupačne b) Množina građe ustanovljena je za hrast prema Wimmenauerovim´ podacima, ali su podpornje svrstane u gorivo, jer se u nas u pravilu ne rabe. Uz to je kiće posve izostavljeno, jer ostaje u pravilu u šumi. Za bukvu uvrštena je množina građe prema Schwappachu/* u obliku svedenom na dobu od 80 godina, a za nisku šumu uzeta je množina građe prem.a iskustvu. c) Kao cijena drvu na panju uzet je prosjek, polučen posljednih godina prije rata. ´ Vidi šum. koledar 3917. str. 105—^07 ´´ š. k. sir. 109. " š. k. str. 155. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 17 <-- 17 --> PDF |
17 ) Prihod od drva, dobivenog prigodoin proreda. a) Zaliha drva, koja se predviđao dobiva prigodom proredi, odmjerena je u gornjem primjeru: za hrast po Schwappachu/ za bukovu po Gruiidneru/ a za nisku šumu po stečenom iskustvu. b) Množina građe ustanovljena je na isti način kao i kod drva konačne sječe. c) Cijena drvu odgovara prosjeku prije rata. U nazočnom primjeru rabljen je vrlo mali kamatnjak sa; p ^ 2 i to za sve šume isti. Akoprem je u praksi već znatan niz godinž prije rata općenito prekinuto sa predrasudom, da šumski kamatnjak mora biti mnogo nižji od novčanog kamatnjaka i akoprem su se u sadanje ratno doba nazori o šumskom, kamatnjaku znatno promjenili u korist šume, ipak držimo uputnim, da za predočen primjer prihvatimo što nižji kamatnjak. Kako će se čitatelj uvjeriti iz ove radnje, držimo^ da su odnošaji, pod kojima se kod nas u opće, a naročito kod imovnih općina moraju šume uzgajati i iskoristovati, još vrlo daleko od uzora, od nacionahiog postupanja sa šumama. U takovim^ se odnošajima za sada mora vlasnik šume zadovoljiti s posve malim kamatnjakom, 3.) Prihod od plodova šumskog stabalja. a) Množina žira uvrštena je za hrastove šume I. stoj binskog razreda prema prosjeku podataka petrovaradinske imovne općine,´´ a za ostale hrastove šume je ta množina razmjerno smanjena. Urod bukvice uzet je jednak urodu žira^ radi pomanjkanja ma kakovih točnijih podataka. ! za niske šume uzet je ako i mali prihod na žiru, (ako prem ga isključuje^ piscu ovih redaka do sad pristupna litera tura), prema obstojnostima. Okolnost, da se u nas goje niske šume na dobrom tlu sa obhodnjom od 30 godina, može nam rastumačiti tu obstojnost, ^ š. k. str. 120. * ** š. k. str. i6L |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 18 <-- 18 --> PDF |
- 18 — b) Množina šlške uzeta je prema podacima u šumarskom kolendaru (g. 1917. strana 161.), za hrastove šume 1. razreda stojbinske vrstnoće, dok je za ostale hrastove šume smanjena prema množini žira. c) Cijena tim proizvodima odgovara približno prosjeku, polučenom prošlih godina. 4.) Prihod od paše u šumi, a) Množina trave, uvrštena je u primjeru prema Hundesliagenu," za hrastove šume 1. razreda stojbinske vrstnoće, dok je ostalim razredima dopitana razmjerno manja kohčina trave. Kod bukove šume predpostavljeno je, da gušći sklop prouzrokuje manji prihod na travi, — što vrijedi i za nisku šumu. b) Cijena je travi uvrštena prema prosjeku iz prošlih godina. 5.) Prihod od lova. a) Kako je prihod od lova u šurnama, koje su uzete za podlogu primjeru izuzetno malen, uzet je u primjeru prosječan zakup najbližnjih općinskih lovišta. 6.) Prihod od šumskog tla. a) Za ustanovljenje prodajne vrijednosti šumskoga tla, uzmanjkaju vrlo često, a naročito kod veleposjeda, potrebni podaci, t. z. prispodobne oline. Tlo, kao svaka druga roba, prodaje se u malom uz posve druge cijene, nego !i se prodaje u velikom. Ako u blizini šumskog posjeda nije u dogledno vrijeme prodavan približno isto tako velik šumski posjed, manjka prispodobna olina posve, jer se iz prodaje u malom ne može zaključiti na vrijednost tla veleposjeda. Ako je u dogledno vrijeme iznimno prodan približno tako velik posjed šume, to mu je vrijednost tla mogla biti, ^ kao nuzgredna, ustanovljena na način, koji nebi drugi kupac mogao prihvatiti, a uz to se takove prodaje obavljaju discretno, tako, da se u pravilu cijena pojedinim dijelovima kupljenog objekta ne može doznati. U ´ š. k. str. 163. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 19 — takovom se slučaju mora ustanoviti vrijednost tla prema prihodnoj vrijednosti šume. Za posljedak smo doblii vrlo niske cijene šumskom tlu. Tu okolnost, mislimo, ne valja pripisati neuputnosti računa, kojim smo došli do vrijednosti tla, nego slaboj rentabilnosti uzgoja šume, — pod danim okolnostima. Do vrijednosti tia naznačene u primjeru, došli smo na slijedeći način: U prihodnoj vrijednosti šume u dobi sječe, koju iz gornjih podataka možemo predočiti obličkom : lazimo vrijednost tla (Bo) navedenu u obliku Ba —Bo (rop^´A), Početna prihodna vrijednost šume dade se prema gore rečenom predočiti obličkom: te ne može sadržavati u sebi doli početnu vrijednost sastojine i vrijednost tla. Početna prihodna vrijednost sastojine neminovno je jednaka početnim uzgojnim troškovima. Po tomu je WeW´==c-tBo- Uvrstiv tu vrijednost u gornji obličak, dobijemo obličak ´< - kj^-^B.-c. ,-op--v<-J--B.(l-op--V J-. odnosno B, »=(^„ + D,. rop"-´-r E,. I-op"-" + w< ---^-—- + / X l-op"—] ^, , l-op" — \\ 1 >´-(fop- ~2^-^´´P"^-´-" ´-´0^~)´´2{Top^V)- Prema tom obličku izračunana jest vrijednost tla u gornjem primjeru na slijedeći način: |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 20 <-- 20 --> PDF |
20 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 21 <-- 21 --> PDF |
- 21 — Pod šumskim tlom razumjevaju se u gornjem slučaju uz tlo u užjem smislu i stojbinski ednošaji, a kod tla za uzgoj niske šume, razumjeva se u tom slučaju još i primjerena zaliha panjeva na njem ili korenja u njem, sa primjerenom produktivnom snagom. 7.) Troškovi za uzgoj šume. Ti su troškovi u gornjem primjeru zaračunani prema mjesnom načinu uzgajanja šuma. Potreba popunjenja umjetnim načinom iznosi prosjekom kod visokih šumaOi, a kod niskih 0*05 površine, izkustvom je utvrđeno^ da takovo popunjivanje stoji razmjerno dvostruko, prema uzgoju cijele površine, jer je gubitak vremena znatan i potreba sjemena veća, pa je stoga u primjeru, taj trošak zaračunan kod visokih šuma sa 0´2, a kod niskih šuma sa Oi troška cijele površine. Kod niskih šuma je predpostavljeno, da tlo, koje rabi neposredno za uzgoj šuma, sadržava već u sebi uvjete za uzgoj visokih šuma, pa je ta okolnost uvažena kod ustanove vrijednosti tog tla, a pod uzgojnim troškovima su ovđe dosljedno tomu uvaženi samo troškovi za popunjivanje umjetnim načinom.. 8.) Troškovi za upravu šuma i poreze. Troškovi za upravu i poreze proračunani su u gornjem primjeru na slijedeći način: Ti troškovi iznose kod šumskog veleposjeda, koga su odnošaji služili za gornji primjer, ukupnu svotu od 310,000 K na godinu. Površina je tomu šumskomu posjedu približno 62000 jutara. Očevidno je, da bi bilo neopravdano, kad bi se kod razvrstbe tih troškova uzeo obzir samo na površinu šuma. Tim bi se manje vrijedni dijelovi šuma preopteretili, a najvrijednijim dielovima šuma pridali bi se premali troškovi* |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 22 - Stoga je kod ustanovljena tih troškova uz površinu šuma uvažena vrijednost šuma i okolnost, dali se u istom razdobju konačna sječa češće ili rede opetuje. Vrijednost šuma uvažena je u predmjevi, da skuplji predmet u opće iziskuje i zaslužuje veću pažnju sa strane uprave. Skuplji je predmet više izvržen nepoviasnorn otuđenju, pa je nedvojbeno kod skupljeg predm.eta potrebna veća armatura za čuvanje. Prirodna je stvar, da čovjek oko skuplje svoje stvari intensivnije nastoji, nego oko manje mu vrijedne stvari. Po tomu se sve grane uprave više rabe za vrijednije dijelove šuma, nego za manje vrijedne. Za izhodište vrijednosti šume uzeta je u gornjem primjeru prihodna vrijednost šuma u dobi sječe, jer je ovo posljedak svega nastojanja sa šumom, dakle najodlučnija. Iz te prihodne vrijednosti šume, morala se je u nazočnom slučaju izostaviti vrijednost tla i kamatni prihod te vrijednosti, jer prigodom ustanovljenja troškova za upravu u izrađenom primjeru, još nije bila poznata vrijednost tla. Tim počinjena pogriješka ne će biti znatna, jer nastojanje oko šumskog tla nije velikoj razlici podvrženo, bilo to tlo skuplje ili jeftinije. Po tom je pravilu ustanovljen udjelak vrijednosti šuma na tim troškovima na slijedeći način: (Vidi stranu 23.) U vremenu konačne sječe, iziskuje šuma najznatnije nastojanje uprave, jer u tom vremenu, odnosno oko toga vremena padaju priprema za sječu i oplodnju, sječa sama i expraktacija sječom dobivenih proizvoda,te opiodnja. Neima stoga dvojbe, da će šum.a, u kojoj se vrijeme konačne sječe češće opetuje, iziskivati nmogo veće izdatke za upravu, od šume, u kojoj se ta sječa rede opetuje. Prema toj predpostavci ustanovljen je udjelak opetovanja konačne sječe na upravnima troškovima na slijedeći način. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 23 <-- 23 --> PDF |
" 23 — |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 24 <-- 24 --> PDF |
24 Za vrijeme od 120 godina opetuje se konačna sječa: u hrastovim šum. 1 put, udjeiak u 7o iznosi dakle ^ 15´387o u bukovim „ \´5 ^ „ , ^ „ „ = 23´087o u niskim „ 4 „ „ „ ,, ,, ,, --6r547o Od gore spomenute ukupne površine šuma sa 62.000 jutara, odpada na: hrastove šume \, raz. st. vr. 5000 jut, ud. u 7^ iznosi dakle -8-067o II. „ W „ 15000 » W 24-207o » J» III. „ y> „ 5000 JJ J) » J´> 8-06»,o bukove I. » „ 10000 16i37o w 9} fl » ?J II. , j> „ 10000 » TJ W >; 16i37o III. . „ 5000 W }> 8-06°;. j( W » niske šume 12000 »? » » » 19-367o Prema tomu jest udjeiak na upravnim troškovima: hrast, šuma I. r s, v. - 36-13 X 15 38 >< 8-06 = 4478-81 K 18-507o , II. „ „ „ - 26-32 X i 5-38 X 24-20 = 9796-14 ,, - 40-467r, III = 18-10 X 15´38 X 8-06 =« 2243-79 9-277 bukovih rt ^. » fl » = 7-35 :< 23-08 X 16-13 - 2736-36 , - ll-307o = 5-79 X 23-08 X 16-13 = 2155-44-„ = 8 907« ni = 4-69 X 23-08 X 8-06== 872-42 „ -- 3-607„ niskih šuma = 1-62 X 61 64 X 19-36=- 1929-89 „ =^ 7-977., Kako iznose ukupni izdatci za upravu i porez tih šuma 310.000 kr. odpada od tih izdataka na _57350 hrastove iume I, r, 57350 K ili po 1 jutru 11-47 K 5000" 3 25426 „ II. , 125426 „ , „ „ „ 8-36 " 5000~ _28237_ III. /o (o / „ „ „ „ „ 5-75 5000" 35030 bukove I. 35030 ., „ ,. „ „ 3-50 "10000" 27590 II. 27590 2-76 "10000 11160 III. meo „ , 2-23 "50"00 2_4707 rsiske šume 24707 2-06 "12000 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 25 - Porezi svrstani su gore pod upravne troškove u predpostavcij da bi odmiera istih ivd način upotrebijen kod odmjere upravnih troškova biia jedino opravdana. A.) Kamatna vrijednost tla. Prema gore rečenom smatramo tlo glavnicom, koja tijekom obhodnje ostane nepromjenjenom, dočim joj se vrijednost kamata crpi za uzgajanje šume. B.) Početna prihodna vrijednost šume, te C) Prihodna vrijednost šume u zadano doba i D„) Prihodna vrijednost s a s t o j i n a, proračunane su po gore predočenom načinu. Primjetiti je, da su te vrijednosti u primjeru proračunane samo na dvije desetinke, dakle približne, dočim je za točnije obračunavanje potrebna uporaba više desetinkah. HL Zaključne primjedbe. A.) Prihodna vrijednost šuma u dobi sječe. 1), Prihod od drva konačne sječe. Prispodobimo li prihod od drva konačne sječe, predočen u gornjem primjeru, sa istovjetnim prihodom iz šuma u krajevima, koji su gledom na šumarstvo napredniji, opaziti ćemo, da su naši prihodi mnogo manji od takovih u tim naprednijim krajevima, a) U gornjem smo primjeru nmožinu drva ustanovili prema podacima iz tih naprednijih krajeva, ali smo te zalihe smanjili, uvaživ naše mjesne odnošaje u toliko što smo: y~) ispustili iz računa zalihu drva sa promjerom izpod 7%, jer se ta drva kod nas ne rabe. ;-) Računah smo samo obrastom 0"9, jer su šume u primjeru predočene odviše podvrgnute pristupu ljudi. b) iMnožinu smo građe u gornjem primjeru ustanovili također po podacima iz tih naprednijih krajeva, ali smo svrstali dio te građe, potpornje, u manje vrijedno gorivo |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 26 — drvo, jer se potpornje kod nas tek iznimice rabe. Uz to smo posve izostavili kiće, jer se kiće kod nas u pravilu ne rabi. c) Prispodobimo li cijene drvu na panju, predočene u gornjem primjeru, sa isto takovim cijenama drvu u spomenutim naprednijim krajevima, opazit ćemo, da su naše cijene upravo napadno male. Toj okolnosti može biti razlogom samo činjenica, što je expraktacija drva u nas mnogo skuplja. Kod nas izrađuju i izvažaju i konačno konsumiraju drva u glavnom pravoužitnici, a donekle tek posrednici, koji drvno putem legije pretržaca izručuju dalekim konsumentima. Pravoužitnici niti su dotjerani šumski radnici, niti su dotjerani šumski vozači, a uz to su vrlo neracionalni konsumenti. Radnja obavljena po nevjestom radniku, vazda je najskuplja radnja. Ako je taj radnik podjedno konsument samo izrađene robe, onda baš on tu robu vrlo skupo plaća. S kupa radnja traži i mora naći regres i u cijeni drvu na panju. Da su pravoužitnici neracionalni konsumenti znade svatko, koji, nakon što se je naslušao svestranih žaibah o nestašici drva, prođe kojim bilo našim selom, pa tamo vidi sve ograde od hrastovih proštaca, kuće posve od drva građene, propuste i mostove posve drvene i t. d. Ti se skupocjeni prostaci, ta skupocijena građa još uvijek čine pravoužltniku jeftinijima od drugog podesnijeg, trajnijeg i zaista jeftinijeg materijala, iz kojeg te naprave drugdje izrađuju. Uz to nije za pravoužitnika drva sa promjerom manjim od l"nr, i kiće u opće drvo vrijedno uporabe. Pravoužitnik traži od imovne općine vrlo mnogo drva, znatno preko svoje zbiljne potrebe, a drvo, koje mu može služiti, omalovažava. Razlogom je tomu neracionalnom razpoioženju naših pravoužitnika okolnost, što oni ne znaju cijeniti, kad sebi |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 27 <-- 27 --> PDF |
- 27 "" rade, svoj rad i što ne znaju cijeniti vrijednost drvu; potonje stoga, što ga kao pravoužitnici u pravilu dobivaju u šumi badava iii uz napadno snižene cijene. Onaj dio drva^ što posredovanjem dolazi do konsumena^´a izrađuju u nas t. zv. drvotržci. Među tima drvoiržcima ne ima u opće šumarske i tehničke inteligencije. Svi su oni u svojoj manipulaciji učenici škribana, pa im prema tomu u cijeloj manipulaciji ne ima napredka, kako ga duh vremena i interesi šume iziskuju- Radnici im izrađuju stabla u poiusurovine, kao u prastaro doba. Te polusurovine često izvažaju iz šume do željezničke stanice na tehnički nesavršenim napravama. Ovdje preuzimaju tu robu većinom pretržci^ koji ih posredovanjem drugih pretržaca otpremaju u daleke krajeve,, na skladišta polusurovina. Ove polusurovine preuzima dalnji niz pretržaca, da ih otpravi u daleke tvornice, u kojima se izrađuju konačni proizvodi, koji putem nove legije pretržaca putuju često u vrlo daleke krajeve (gdjekada dođu tim komphciranim putem i do nas) do konsumenata. Da takova manipulacija mora vrlo poskupiti expraktačiju šume, a prema tomu znatno sniziti cijenu drvu u šumi, ne ima dvojbe. Prema tome će imovne općine moći polučiti rentabilne cijene svom drvu samo tako, da preuzmu izradbu svog drva za pravoužitnike i trgovinu u vlastitu režiju. Samo tim će biti moguće naučiti prazoužitnike na racionalno konsumiranje drva, smanjiti preznatan pristup pravoužitnika u šumesmanjiv broj posrednika kod dobave robe konsum.entima, smanjiti troškove expraktaci]e, a po tomu povisiti vrijednost drva u šumi. 2.) Prihod od drva, dobivenog prigodom proreda. Posve isto što je rečeno gore za drvo dobiveno konačnom sječom, vrijedi i za drvo dobiveno proredama. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 28 — 3.) Prihod od plodova šumskog stabalja i 4.) Prihod od paše u šumi. Ti prihodi rabe se u pravilu kod imovnih općina za pokriće domaće potrebe i daju se uslijed toga pravoužitnicima na uživanje bezplatno, a ne dotječu obično ni za pokriće tih potreba. Okolnost; što žalibože i danas još- broj ovlaštenog blaga kod pravoužitnika nije ograničen na zbiljnu potrebu i što pravoužitnici uživaju te prihode badava, razlogom je, da ih pravoužitnici ne uvažuju, da postupaju uživajuć ih neracionalno i da se imovne općine kao cjeline moraju zadovoljiti čuvstvom moralnoga prihoda, dočim materialne koristi ti proizvodi imovnim općinama ni nepružaju. Očevidno taj t. zv. moralni prihod nije ni najmanje moralan, dok se stanoviti pravoužitnici služe tom blagodati u neograničenoj mjeri, na šttin drugim pravoužitnicima i cjeline. To stanje ne samo da nije moralno, nego djeluje štetno na pravoužitnike i imovne općine. Medu prve baca kamen smutnje i daje im povoda omalovažavanju imovnih općina, a imovne općine prikraćuje znatno u prihodu, a uz to je to stanje protuzakonito. Tu ima samo jedan put, da se poluči veći materijalan i moraiam uspjeh, a taj je odstranjenje protuzakonitog stuim. Tek kad se taj put prebrodi, moći će se razmišljati 0 daljnoj povišici tih prihoda. 5.) Prihod od lova. Gore smo spomenuli, da je prihod od lova u šumama, koje su uzete za podlogu gornjem primjeru, izuzetno malen. Prihod od lova može biti tako nerazmjerno malen samo tamo, gdje se lov ne goji i ne uživa racionalno, pa će prema tornju taj prihod znatno porasti tek onda, kad se bude lov racionalno gojio i uživao. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 29 ^6.) Prihod od šuinskog tla. Kako smo vrijednost šumskom t!u u gornjem primjeru ustanovili računom iz ostalih prihoda šuma, prirodno je, da je porast te vrijednosti tia ovisan o porastu tih prihoda. Prispodobimo li tu našu proračunanu vrijednost tla sa vrijednosti istovjetnoga tia u neposrednoj bHzini šuma, kojima smo se u primjeru poslužiH, vidjet ćemo, da je ta izračunana vrijednost tia mnogo manja od vrijednosti istovjetnoga tla u susjedstvu šume. Okoinost ta dokazom je, da takova uporaba tla, kakova je u primjeru predočena, zaostaje u rentabihiosti za svim načinima uporabe tla izvan te šum„e. 7.) Troškovi za uzgoj šume. Svakako je karakteristična, prigodom izrađuje gornjeg primjera ustanovljena činjenica, da je prirodni uzgoj šume u konkretnom slučaju mnogo skuplji od umjetnog uzgoja. Dok umjetni uzgoj stoji popriječno po 1 jutru 80 K, stoji prirodni uzgoj 84—160 K. Tu valja dodati još činjenicu, da postoji uz gore naznačene troškove za uzgoj, na račun prirodnog uzgoja, znatan trošak, koji je u gornjem primjeru došao do izražaja u sakrivenom obliku. Prirodni uzgoj u mnogo slučajeva izključuje čistu sječu, a čista sječa prouzrokuje mnogo manje troškove kod izradnje i izvoza drva. Uz potrebu duljeg uzdržavanja sredstava za izvoz, dapače često i ponavljanja tih sredstava kod oplodnih sječa, znatno se poskupljuje i izradnja drva. Ta razlika iznosi, koliko sam mogao doznati, po jutru oko 50 kruna. Ta je razlika sadržana u gornjem primjeru u vrijednosti drva na panju. Uvažimo li i tu okolnost, doći ćemo do zaključka, da se praksom provadanja prirodne oplodnje, kako je ova u gornjemt primjeru predočena, m.ora prekinuti ih valja tamo gdje je to moguće, zamjeniti prirodni uzgoj umjetnim. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 30 — Kod hrastovih šuma, kojih mlade biljke nisu tako ćutljive i neiziskuju pokrov krošnje, gdje se dakie dade umjetni uzgoj bez ikakove bojazni povoljno provesti, bit će najuputnije provadati umjetni uzgoj, mjesto prirodnog. U iznimnim slučajevima, u brdskim krajevima, gdje imade razloga bojazni od opuzina, moči če se umjetni uzgoj u vrlo mnogo slučajeva provesti predsadnjom, koja inože usHjediti godinu dana prije sječe, jer če preostali panjevi i biljke tlo uzčuvati od opuzinah. Kod bukve, čije mlade biljke iziskuju u prvim godinama zaštitu krošnje, a ujedno i snašaju tu zaštitu, polučiti će se isto predsadnjom, koja se tu mora provesti 3—5 godina prije sječe. U najnepovoljnijem slučaju proizveo bi jedan urod sjemenom uz površnu obradnju tla isti uspjeh, kao opiodna sječa, uz znatno manji trošak i u tim šumama. Uvažimo li uz to, da je u racionalnom šumarenju izključeno nastojanje uzgoja čistih, jednovrsnih šuma, jasno je, da potreba umjetnog uzgoja i stog razloga mora potisnuti naravni uzgoj. Umjetnim uzgojem prištedilo bi se po jutru 9--19 HL sjemena, a gubitak prihoda na paši za vreme t. zv. predzabrane snizio bi se na m.inimum. Uz to bi se umjetnim uzgojem dalo skradli i vrijeme odnosno opseg t. zv, branjevine, a troškovi expraktacije šume znatno bi se snizili. 8.) Troškovi za upravu šuma i poreze. Prispodobimo´ li te troškove sa istovjetnim-a troškovima u naprednijim krajevima, naći ćemo, da su ti troškovi kod nas, prema onim u spomenutim krajevima, ogromtii. Kod potonjih upravnih troškova valja iz prispodobe eliminirati upravne troškove onih šumskih uprava, koje se bave izradnjom šum.a u vlastitoj režiji, jer tu znatan dio upravnih troškova otpada na tu izrađuju u vlastitoj režiji 1 nalazi regres u mnogo višjim cijenama drva na panju. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 31 <-- 31 --> PDF |
»" 3i — Kod nas naročito znatno poskupljuje upravu uz u opće nedotieranu organizaciju uprave kod imovnih općina, naročito okolnost, što se rabe za manipulativne radnje šumarski akademičari. Tim se postupkom upravo ubija ambicija akademskih naobražensh šumara. Uz to nedisciplina medu pravoužitnicima. njihov neracionalan postupak sa šumom, njihovo skoro neprekidno i opsežno ulaženje u šume i njihovo neuvažavanje šume, doprinašaju također vrlo mnogo poskupljenju upravnih troškova. 9. Kamatna vrijednost tla. Kamatnja je vrijednost tla u gornjem primjeru uslijed toga, što je tu vrijednost tla vrlo malena, također malena. F^a ipak svi želimo šumama, koje su nam služile za podlogu u gornjem primjeru, da taj računski rashod postane što prije veći. Konačno moramo opaziti, da smo u gornjem, primjeru morali vazda uzeti, kao da se šumski proizvodi unovčuju punim cijenama, dočim ih zaista uživaju pravoužitnici badava ili skoro badava. Kakovi li su izgledi rentabilnosti šuma im.ovnih općina za cjelinu, uz gore opisano gospodarenje, kad nestane od starine naslaganog i pričuvanog viška glavnice? Ogromni će biti doprinosi, što će ih pravoužitnici morati doprinašati za uzdržavanje imovnih općina, a na te bi trebalo što prije početi pripravljati pravoužitnike. B. Hajek, šumarnik. |